Predrag Matvejević – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Vanjske veze
Red 12:
| državljanstvo = hrvatsko, talijansko
| alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]]<br />[[Univerzitet u Parizu]]
| zanimanje = [[publicist]], [[teorija književnosti|književni teoretičar]], [[esejist]]
| roditelji =
}}
'''Predrag Matvejević''' ([[Mostar]], [[7. oktobra]] [[1932]]. – [[Zagreb]], [[2. februara]] [[2017]]), [[publicist]], [[teorija književnosti|književni teoretičar]], isveučilišni profesor, [[esejist]]. Od 2002. bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] (ANUBiH). Državljanindruštveni Italijeaktivist.
 
== Biografija ==
Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, suca u komunističkoj Jugoslaviji od 1945. godine, i majke [[Hrvati]]ce iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/ Službene stranice Predraga Matvejevića]</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru započeo je studij romanistike u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji je završio u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktorirao je na sveučilištu [[Sorbonne|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.
 
Do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, od 1991. do 1994. slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu [[La Sapienza]], gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.<ref>{{cite journal|author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kozmopolit o jeziku |journal=[[Književna republika]] |volume=11 |issue=4-6 |page=94 |year=2013 |location=Zagreb |url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF |archivedate=10.8.2013 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/6IlNPEFqd |accessdate=19.4.2015 |issn=1334-1057 |oclc=70236267 |id={{CROSBI|639043}}}} <small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=000881028 (NSK)]</small>. <small>[http://www.ceeol.com/search/article-detail?id=250766 (CEEOL)]</small>.</ref>
 
Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj ([[Perpignan]]) i dva u Italiji ([[Genova]], [[Trst]]), a dodijeljen mu je i počasni doktorat na [[Univerzitet "Džemal Bijedić"|Univerzitetu „Džemal Bijedić“]] u istočnom [[Mostar]]u.<ref>{{cite news|author=Pleše, Mladen |title=Ugledni talijanski književnici predlažu Predraga Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost: Šezdesetak književnika potpisalo je i objavilo prijedlog |journal=Telegram |date=20.2.2016 |location=Zagreb |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-doznaje-ugledni-talijanski-knjizevnici-predlazu-predraga-matvejevica-za-nobelovu-nagradu/?utm_source=NetNaslovnica&utm_medium=Widget&utm_campaign=NetWidget |accessdate=20.2.2016 |issn=}}</ref> Od 2002. bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).
 
Matvejević je najprevođeniji hrvatski autor u svijetu. Njegov ''Mediteranski brevijar'' preveden je na dvadesetak jezika (samo u [[Italija|Italiji]] prodan je u više od 300.000 primjeraka),<ref>{{cite web|last=Devčić |first=Karmela |date=7.2.2017 |title=Dvije komemoracije za Predraga Matvejevića |url=http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/dvije-komemoracije-za-predraga-matvejevica-mozda-je-i-bolje-da-je-otisao-tiho-jer-ne-bi-mogao-podnijeti-ovo-sto-se-uporno-radi-u-hrvatskoj/5605491/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=8.2.2017}}</ref> a ''Druga Venecija'' na desetak. Matvejevićevu publicističku knjigu ''Jugoslavenstvo danas'' objavio je beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.
 
[[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg|mini|180px|Naslovnica [[časopis]]a Hrvatskog društva pisaca ''[[Književna republika]]'', trobroj 4-6 (2013) u kojem su objavljeni referati sa skupa posvećeni 80. rođendanu Predraga Matvejevića]]
Red 30:
Bio je počasni potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN|PEN-a]], predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u i savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Evropska komisija|Europskog povjerenstva]]. God. 1999. bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament EU.
 
Zajedno s profesorima Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim te generalom Kočom Popovićem, osnovao je 1989. [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), prvu neovisnu prokomunističku političku asocijaciju u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]). Bio je član Vijeća [[Socijalistička radnička partija|Socijalističke radničke partije]] (SRP) i Savjeta ''[[Novi Plamen|Novog Plamena]]''.
 
Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992.]] bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru na stranačkoj listi projugoslavenske [[Socijalno-demokratska unija (Hrvatska)|Socijalno-demokratske unije]] (SDU).
 
U Zagrebu je 2. XI. 2005. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog kaznenoga djela difamacije i klevete, jer je u novinskom članku ''Naši talibani'', objavljenome 10. XI. 2001. u ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'', u kojemu je tražio da nekim istaknutim hrvatskim i srpskim književnicima (Ivanu Aralici, Dobrici Ćosiću, Anđelku Vuletiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Mili Pešordi, Rajku Petrovu Nogi) sudi neki posebni sud »stroži od Haaškoga tribunala« kao ekstremistima »talibanima« i »kvislinškim piscima« odgovornima za zločine počinjene u BiH, prema pravorijeku hrvatskoga suda oklevetao i uvrijedio književnika i pjesnika [[Mile Pešorda|Milu Pešordu]].<ref>{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=7.2.2017 |title=Ostao Mile Pešorda |url=http://hr.n1info.com/a178192/Kolumne/Boris-Dezulovic/Ostao-Mile-Pesorda.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |location=Zagreb | |accessdate=8.2.2017}}</ref> Matvejević se odbio žaliti, ne priznajući sud ni presudu, protiv koje je pokrenuo internacionalnu političku kampanju, a protiv koje se već 4. XI. 2005. izjasnio premijer RH i predsjednik HDZ-a [[Ivo Sanader]], a izazvala je prosvjede više istaknutih pisaca u Europi. Godine 2010. objavljeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu Predragu Matvejeviću za počinjeno djelo klevete i uvrede i potvrdio njezinu zakonitost.
 
Nosilac je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj ([[Legija časti]]), Hrvatskoj ([[Red Danice hrvatske]]), Sloveniji i Italiji. Dobitnik je 14 međunarodnih književnih nagrada.<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/bio.htm Predrag Matvejević biografija na talijanskom]</ref>
 
== Bibliografija ==
Red 77:
{{Commonscat|Predrag Matvejević}}
* {{worldcat id|id=lccn-n80080445}}
* {{NSK ime|000100495}}
* {{CROSBI ime|71236}}
* [https://viaf.org/viaf/116909562/ Djela čiji je autor Predrag Matvejević] u međunarodnoj normativnoj datoteci [[Virtual International Authority File|VIAF]]
* [https://lccn.loc.gov/n80080445 Predrag Matvejević] u katalogu [[Kongresna biblioteka|Kongrasne biblioteke]]
* [http://d-nb.info/gnd/123409829 U Njemačkoj objavljene knjige Predraga Matvejevića] u katalogu [[Njemačka nacionalna knjižnica|Njemačke nacionalne knjižnice]]
* {{imdb ime|id=1759284|ime=Predrag Matvejević}}
* [https://openlibrary.org/authors/OL239270A/Predrag_Matvejević Indeksiranost knjiga Predraga Matvejevića] u [[Open Library]]
* [https://catalog.hathitrust.org/Search/Home?lookfor=%22Matvejevi%C4%87,%20Predrag,%201932-%22&type=author&inst= Knjige kojima je autor Predrag Matvejević] dostupne u digitalnoj biblioteci [[HathiTrust]]
* [http://www.librarything.com/author/matvejevicpredrag Indeksiranost knjiga Predraga Matvejevića] u [[LibraryThing]]
*{{YouTube|zPFk1vmqol8|2013 TV intervju s Predragom Matvejevićem na Al Jazeera Balkans}} (25 minuta)
 
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
 
 
{{Authority control}}
 
{{Lifetime|1932|2017|Matvejević, Predrag}}
Linija 86 ⟶ 97:
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski romanisti]]
[[Kategorija:Slavisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Francuskoj]]
[[Kategorija:]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Hrvatski aktivisti]]
[[Kategorija:Hrvatski ateisti]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]