Wikipedija

Predrag Matvejević – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m mjesto smrti
m ažuriranje
Red 10:
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = hrvatsko, talijansko
| zanimanje =
| roditelji =
}}
'''Predrag Matvejević''' ([[Mostar]], 7. oktobra 1932. – [[Zagreb]], 2. februara 2017.), [[publicist]], [[teorija književnosti|književni teoretičar]] i [[esejist]]. Od 2002. članbio je član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] (ANUBiH). Državljanin Italije.
 
== Biografija ==
Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, suca u komunističkoj Jugoslaviji od 1945. godine, i majke [[Hrvati]]ce iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/ Službene stranice Predraga Matvejevića]</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru započinje studij romanistike u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji završava u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktorira na sveučilištu [[Sorbonne|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.▼
 
▲Matvejević je rođen u Mostaru 1932. od oca Rusa, suca u komunističkoj Jugoslaviji od 1945. godine, i majke [[Hrvati]]ce iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/ Službene stranice Predraga Matvejevića]</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru započinjezapočeo je studij romanistike u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji završavaje završio u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktoriradoktorirao je na sveučilištu [[Sorbonne|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.
Do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, a između 1991. i 1994. godine predaje slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu [[La Sapienza]], gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.<ref>{{cite journal|author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kozmopolit o jeziku |journal=[[Književna republika]] |volume=11 |issue=4-6 |page=94 |year=2013 |location=Zagreb |url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF |archivedate=10.8.2013 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/6IlNPEFqd |accessdate=19.4.2015 |issn=1334-1057 |oclc=70236267 |id={{CROSBI|639043}}}} <small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=000881028 (NSK)]</small>. <small>[http://www.ceeol.com/search/article-detail?id=250766 (CEEOL)]</small>.</ref>▼
 
▲Do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, a izmeđuod 1991. ido 1994. godine predaje slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i srpskohrvatski jezik na Rimskom sveučilištu [[La Sapienza]], gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.<ref>{{cite journal|author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kozmopolit o jeziku |journal=[[Književna republika]] |volume=11 |issue=4-6 |page=94 |year=2013 |location=Zagreb |url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF |archivedate=10.8.2013 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/6IlNPEFqd |accessdate=19.4.2015 |issn=1334-1057 |oclc=70236267 |id={{CROSBI|639043}}}} <small>[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=000881028 (NSK)]</small>. <small>[http://www.ceeol.com/search/article-detail?id=250766 (CEEOL)]</small>.</ref>
 
Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj ([[Perpignan]]) i dva u Italiji ([[Genova]], [[Trst]]), a dodijeljen mu je i počasni doktorat na [[Univerzitet "Džemal Bijedić"|Univerzitetu „Džemal Bijedić“]] u istočnomu [[Mostar]]u.<ref>{{cite news|author=Pleše, Mladen |title=Ugledni talijanski književnici predlažu Predraga Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost: Šezdesetak književnika potpisalo je i objavilo prijedlog |journal=Telegram |date=20.2.2016 |location=Zagreb |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-doznaje-ugledni-talijanski-knjizevnici-predlazu-predraga-matvejevica-za-nobelovu-nagradu/?utm_source=NetNaslovnica&utm_medium=Widget&utm_campaign=NetWidget |accessdate=20.2.2016 |issn=}}</ref>
 
Matvejević je najprevođeniji hrvatski autor u svijetu. Njegov "''Mediteranski brevijar"'' preveden je na dvadesetak jezika (samo u [[Italija|Italiji]] prodan je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga''Druga Venecija“Venecija'' na desetak. Matvejevićevu publicističku knjigu "''Jugoslavenstvo danas"'' objavio je beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.
 
[[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg|mini|180px|Naslovnica [[časopis]]a Hrvatskog društva pisaca ''[[Književna republika]]'', trobroj 4-6 (2013) u kojem su objavljeni referati sa skupa posvećeni 80. rođendanu Predraga Matvejevića]]Počasni je potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN|PEN kluba]]. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u. Bio je savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Evropska komisija|Europskog povjerenstva]].Godine 1999.bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament EU.
 
Bio je počasni potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN|PEN-a]], predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u i savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Evropska komisija|Europskog povjerenstva]]. God. 1999. bio je kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament EU.
Bio je 1989. godine, zajedno s profesorima Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim i generalom Kočom Popovićem, jedan od osnivača [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), prve neovisne prokomunističke političke asocijacije u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Član je Vijeća [[Socijalistička radnička partija|Socijalističke radničke partije]] (SRP). Član je Savjeta [[Novi Plamen|Novog Plamena]].▼
 
▲Bio je 1989. godine, zajednoZajedno s profesorima Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim ite generalom Kočom Popovićem, jedanosnovao odje osnivača1989. [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), prveprvu neovisneneovisnu prokomunističkeprokomunističku političkepolitičku asocijacijeasocijaciju u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]). ČlanBio je član Vijeća [[Socijalistička radnička partija|Socijalističke radničke partije]] (SRP). Član jei Savjeta ''[[Novi Plamen|Novog Plamena]]''.
Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarnim izborima u Hrvatskoj]] [[1992]]. godine bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru na stranačkoj listi projugoslavenske [[Socijalno-demokratska unija (Hrvatska)|Socijalno-demokratske unije]] (SDU).▼
 
▲Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarnim izborima u Hrvatskoj]] [[1992.]]. godine bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru na stranačkoj listi projugoslavenske [[Socijalno-demokratska unija (Hrvatska)|Socijalno-demokratske unije]] (SDU).
U Zagrebu je 2. XI. [[2005]]. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog kaznenoga djela difamacije i klevete, jer je u novinskom članku „Naši talibani“, objavljenome 10. XI. 2001.u [[Jutarnji list|Jutarnjem listu]], u kojemu je tražio da nekim istaknutim hrvatskim i srpskim književnicima (Ivanu Aralici, Dobrici Ćosiću, Anđelku Vuletiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Mili Pešordi, Rajku Petrovu Nogi)) sudi neki posebni sud "stroži od Haaškoga tribunala" kao ekstremistima "talibanima" i "kvislinškim piscima" odgovornima za zločine počinjene u BiH, prema pravorijeku hrvatskoga suda oklevetao i uvrijedio književnika i pjesnika [[Mile Pešorda|Milu Pešordu]]. Matvejević se odbio žaliti, ne priznajući sud ni presudu, protiv koje je pokrenuo internacionalnu političku kampanju, a protiv koje se već 4.XI. 2005. izjasnio premijer RH i predsjednik HDZ-a [[Ivo Sanader]],a izazvala je prosvjede više istaknutih pisaca u Europi. Godine 2010.objavljeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu Predragu Matvejeviću za počinjeno djelo klevete i uvrede i potvrdio njezinu zakonitost.▼
 
▲U Zagrebu je 2. XI. [[2005]]. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog kaznenoga djela difamacije i klevete, jer je u novinskom članku „Naši''Naši talibani“talibani'', objavljenome 10. XI. 2001. u ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'', u kojemu je tražio da nekim istaknutim hrvatskim i srpskim književnicima (Ivanu Aralici, Dobrici Ćosiću, Anđelku Vuletiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Mili Pešordi, Rajku Petrovu Nogi)) sudi neki posebni sud "»stroži od Haaškoga tribunala"« kao ekstremistima "»talibanima"« i "»kvislinškim piscima"« odgovornima za zločine počinjene u BiH, prema pravorijeku hrvatskoga suda oklevetao i uvrijedio književnika i pjesnika [[Mile Pešorda|Milu Pešordu]]. Matvejević se odbio žaliti, ne priznajući sud ni presudu, protiv koje je pokrenuo internacionalnu političku kampanju, a protiv koje se već 4. XI. 2005. izjasnio premijer RH i predsjednik HDZ-a [[Ivo Sanader]], a izazvala je prosvjede više istaknutih pisaca u Europi. Godine 2010. objavljeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu Predragu Matvejeviću za počinjeno djelo klevete i uvrede i potvrdio njezinu zakonitost.
Nosilac je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj ([[Legija časti]]), Hrvatskoj ([[Red Danice hrvatske]]), Sloveniji i Italiji. Predrag Matvejević je dobitnik 14 međunarodnih književnih nagrada <ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/bio.htm Predrag Matvejević biografija na talijanskom]</ref>.▼
 
▲Nosilac je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj ([[Legija časti]]), Hrvatskoj ([[Red Danice hrvatske]]), Sloveniji i Italiji. Predrag MatvejevićDobitnik je dobitnik 14 međunarodnih književnih nagrada .<ref>[http://www.giardini.sm/matvejevic/bio.htm Predrag Matvejević biografija na talijanskom]</ref>.
 
== Bibliografija ==
* "Sartre" (esej, Zagreb, [[1965]].)▼
* "Razgovori s Krležom" (Zagreb, [[1969]]., [[1971]]., [[1974]]., [[1978]]., [[1982]]., Beograd, [[1987]], Zagreb, [[2001]].)▼
* "Prema novom kulturnom stvaralaštvu" (Zagreb, [[1975]]., [[1977]].)▼
* "Književnost i njezina društvena funkcija" (Novi Sad, [[1977]].)▼
* "Te vjetrenjače" (Zagreb, [[1977]]., [[1978]].)▼
* "Jugoslavenstvo danas" (Zagreb, [[1982]]., Beograd, [[1984]].)▼
* "Otvorena pisma" (Beograd, [[1985]]., [[1986]].)▼
* "Mediteranski brevijar" (Zagreb, [[1987]]., [[1990]]., [[1991]], ([[2002]].; Milano [[1991]]., Pariz [[1992]]., Barcelona, [[1992]]., Prag, [[1992]]., Zürich, [[1993]]., Amsterdam, [[1994]]., Lisabon, [[1995]]., Sarajevo, [[1998]]., Atena, [[1998]]., Los Angeles, [[1999]]., Istanbul, [[1999]]., Casablanca, [[2000]]., Tel Aviv, [[2001]]., Podgorica, [[2002]]., Ljubljana, [[2002]]., Cluj-Napoca, [[2002]]., Helsinki, [[2002]]., Skopje, [[2002]]., Sejny-Warszawa, [[2003]]., Tirana, [[2003]]., Tokyo, [[2003]]., Budimpešta, [[2006]]., Kairo, [[2007]].)▼
* "Istočni epistolar" (hrvatskom nakladniku knjige pomogla je Fondacija Soros, Zagreb, [[1994]]; Pariz, [[1993]]., Rim, [[1998]].)▼
* "Gospodari rata i mira" (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, Split, [[2000]]., [[2001]].)▼
* "Druga Venecija" (Zagreb, [[2002]]; Split, [[2005]]; Warszawa, [[2002]], Milano, [[2003]], Pariz, [[2004]].)▼
* "Kruh naš" (Zagreb, [[2009]].) {{CROSBI|466987}}▼
 
▲* "''Sartre"'' (esej, Zagreb, [[1965]].)
=== Knjige objavljene prvotno na francuskom jeziku ===▼
▲* "''Razgovori s Krležom"'' (Zagreb, [[1969]]., [[1971]]., [[1974]]., [[1978]]., [[1982]]., Beograd, [[1987]], Zagreb, [[2001]].)
* Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, [[1979]], Bukurešt, [[1980]], Skopje, [[1983]].)▼
▲* "''Prema novom kulturnom stvaralaštvu"'' (Zagreb, [[1975]]., [[1977]].)
* De la dissidence (Lausanne, [[1996]].)▼
▲* "''Književnost i njezina društvena funkcija"'' (Novi Sad, [[1977]].)
* Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz [[1996]], Milano, [[1996]], Zürich, [[1996]].)▼
▲* "''Te vjetrenjače"'' (Zagreb, [[1977]]., [[1978]].)
* La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, [[1998]], Milano, [[1998]].)▼
▲* "''Jugoslavenstvo danas"'' (Zagreb, [[1982]]., Beograd, [[1984]].)
* Les Seigneurs de la guerre (sous la direction de P. Matvejevitch, Pariz, [[1999]], Milano, [[1999]], Prag, [[2003]].)▼
▲* "''Otvorena pisma"'' (Beograd, [[1985]]., [[1986]].)
* L'Ile-Méditerranée (Pariz, [[2000]].)▼
▲* "''Mediteranski brevijar"'' (Zagreb, [[1987]]., [[1990]]., [[1991]], ([[2002]].; Milano, [[1991]]., Pariz [[1992]]., Barcelona, [[1992]]., Prag, [[1992]]., Zürich, [[1993]]., Amsterdam, [[1994]]., Lisabon, [[1995]]., Sarajevo, [[1998]]., Atena, [[1998]]., Los Angeles, [[1999]]., Istanbul, [[1999]]., Casablanca, [[2000]]., Tel Aviv, [[2001]]., Podgorica, [[2002]]., Ljubljana, [[2002]]., Cluj-Napoca, [[2002]]., Helsinki, [[2002]]., Skopje, [[2002]]., Sejny-Warszawa, [[2003]]., Tirana, [[2003]]., Tokyo, [[2003]]., Budimpešta, [[2006]]., Kairo, [[2007]].)
▲* "''Istočni epistolar"'' (hrvatskom nakladniku knjige pomogla je Fondacija Soros, Zagreb, [[1994]]; Pariz, [[1993]]., Rim, [[1998]].)
▲* "''Gospodari rata i mira"'' (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, Split, [[2000]]., [[2001]].)
▲* "''Druga Venecija"'' (Zagreb, [[2002]]; Split, [[2005]]; Warszawa, [[2002]], Milano, [[2003]], Pariz, [[2004]].)
▲* "''Kruh naš"'' (Zagreb, [[2009]].) {{CROSBI|466987}}
 
=== ;Knjige objavljene prvotno na talijanskomfrancuskom jeziku ===
 
* Sarajevo (Milano [[1995]]);▼
▲* ''Pour une poétique de l'événement'' (préface de J.-M. Palmier, Pariz, [[1979]], Bukurešt, [[1980]], Skopje, [[1983]].)
* Ex-Jugoslavia : diario di una guerra (Napulj, [[1995]].)▼
▲* ''De la dissidence'' (Lausanne, [[1996]].)
* Tra asilo ed esilio (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, [[1997]].)▼
▲* ''Le monde «ex» - Confessions'' (postface de Robet Bréchon, Pariz [[1996]], Milano, [[1996]], Zürich, [[1996]].)
* Golfo di Venezia (Venezia [[1997]]);▼
▲* ''La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France'' (Pariz, [[1998]], Milano, [[1998]].)
* Isolario Mediterraneo (Milano [[2000]]);▼
▲* ''Les Seigneurs de la guerre (sous la direction de P. Matvejevitch'', Pariz, [[1999]], Milano, [[1999]], Prag, [[2003]].)
* Sul Danubio (Rim, [[2001]].)▼
▲* ''L'Ile-Méditerranée'' (Pariz, [[2000]].)
* Compendio d'irriverenza (a cura di Sergej Roić, Lugano, [[2001]].)▼
 
* Lo specchio del Mare mediterraneo (Lecce [[2002]]);▼
▲=== ;Knjige objavljene prvotno na francuskomtalijanskom jeziku ===
* Un'Europa maledetta (Milano, [[2005]].)▼
 
▲* ''Sarajevo'' (Milano, [[1995]]);
▲* ''Ex-Jugoslavia : diario di una guerra'' (Napulj, [[1995]].)
▲* ''Tra asilo ed esilio'' (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, [[1997]].)
▲* ''Golfo di Venezia'' (VeneziaVenecija, [[1997]]);
▲* ''Isolario Mediterraneo'' (Milano, [[2000]]);
▲* ''Sul Danubio'' (Rim, [[2001]].)
▲* ''Compendio d'irriverenza'' (a cura di Sergej Roić, Lugano, [[2001]].)
▲* ''Lo specchio del Mare mediterraneo'' (Lecce, [[2002]]);
▲* ''Un'Europa maledetta'' (Milano, [[2005]].)
 
== Reference ==
 
{{Reference}}
{{reference|2}}
 
== Vanjske veze ==
 
* {{worldcat id|id=lccn-n80080445}}
* {{CROSBI ime|71236}}
Linija 78 ⟶ 87:
 
{{Lifetime|1932|2017|Matvejević, Predrag}}
 
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]▼
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
▲[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Predrag_Matvejević