Mihajlo Višević – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Mihajlo Višević''' (oko [[910|910.]]- oko [[950|950.]]) je bio [[južni Slaveni|južnoslovenski]] vladar [[Zahumlje|Zahumlja]] u prvoj polovini [[10. vijek|X veka]]. Iako je nominalno bio [[vazal]] vladara [[Prvobitna Srbija na Balkanskom poluostrvu|Srbije]], a posle njenog sloma [[924]]. godine možda i [[Bugarska|Bugarske]], vodio je vrlo aktivnu i ofanzivnu politiku proširivši [[926]]. godine svoje posede na [[Apeninsko poluostrvo]], posle čega je postao jedan od najznačajnijih vladara na [[Jadransko more|Jadranu]].
 
== Poreklo Mihajla Viševića ==
Red 7:
Pored toga car navodi da stanovništvo Zahumlja čine Srbi koji su došli kada i [[Dolazak Srba na Balkansko poluostrvo|ostali Srbi na Balkansko poluostrvo]].
 
Ima autora koji smatraju da pominjanje [[Visla|Visle]] samo daje precizniju odrednicu porekla Zahumskih Srba, a da Viševići zapravo predstavljaju bočnu liniju [[Vlastimirovići|Vlastimirovića]] od kneza Višeslava.
 
== Mihajlo kao vazal vrhovnog srpskog arhonta (kneza) ==
Red 13:
Ne zna se kada je Mihajlo tačno rođen ili kada je stupio na presto, ali se pretpostavlja da je rođen između [[880|880.]] i [[890]]. godine, a da je vlast preuzeo krajem prve [[Decenija|deceniji]] [[10. vijek|X veka]]. Zahumlje se tada nalazilo u sklopu [[Srbija|Srbije]] i pod vrhovnom vlašću vrhovnog srpskog arhonta (kneza) [[Petar Gojniković|Petra Gojnikovića]] ([[892]]-[[917]]) koji je bio [[kum]] vladara Bugarske [[Simeon I|Simeona Velikog]] ([[893]]-[[927]]), tada najmoćnijeg vladara na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]].
 
Kod Mihajla se verovatno javila težnja za nezavisnošću od Petra, što je on pokazao još [[912]]. godine kada je presreo i zarobio [[Petar Badoarije|Petra Badoarija]] budućeg [[dužd Venecije|mletačkog dužda]] i sina tadašnjeg dužda [[Orso II Partecipazio|Ursa]], koji se vraćao iz [[Istanbul|Carigrada]]. Mihajlo ga potom ne prosleđuje svom [[suveren]]u Petru, već ga šalje direktno Simeonu[[Simeon]]u, stekavši tako njegovo poverenje i istakavši svoju težnju da bude ravnopravan, iako je bio Petrov vazal.
 
Simeonovo jačanje na poluostrvu, verovatno je primoralo Petra da otpočne pregovore sa Vizantijom oko eventualne zajedničke akcije, jer je pretpostavljao da će Simeon kada završi sa [[Византијско царство|Vizantijom]] krenuti na Srbiju i pretvoriti je u svoju provinciju, kao što su nekoliko decenija ranije neuspešno pokušali njegovi prethodnici. Pregovori su otpočeli [[917]]. godine na insistiranje [[Drački strateg|dračkog stratega]] [[Lav Rabduh|Lava Rabduha]] na prostoru [[Neretvljanska oblast|Neretvljanske oblasti]], u delu Srbije koji je bio najudaljeniji od Simeonove Bugarske. Pregovori su vođeni o pokretanju zajedničke akcije Vizantinaca, Srba i [[Mađari|Mađara]] protiv Simeona. Iako je susret Petra i Lava vođen u najvećoj tajnosti Simeona je o njemu izvestio Mihajlo Višević. Rešen da spreči stvaranje ovakve široke koalicije vladar Bugarske iste godine šalje na Petra vojsku koja je sa sobom vodila njegovog [[brat]]a od [[stric]]a [[Pavle Branović|Pavla Branovića]] ([[917]]-[[923]]) kao pretendenta na presto Srbije. Petar se bez borbe predaje i odlazi u zarobljeništvo, a Pavle postaje novi vrhovni arhont (knez) Srba.
Red 43:
 
== Vidi još ==
* [[Zahumlje]]
 
{{DEFAULTSORT:Višević, Mihajlo}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna BosnaZahumlje]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]]
[[Kategorija:Istorija Srbije]]