Zahumlje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 7:
Početkom 10. veka, Zahumlje je bilo u sastavu [[Raška|Raške]] države kneza [[Časlav Klonimirović|Časlava Klonimirovića]]. Hum je pripojen [[Bosna|Bosni]] [[1326]]. godine.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.</ref>
== Župe u Humu ==
* Dabar oko [[Dbarsko polje|Dabarskog polja]]
* Dubrava sa Počiteljom kao administrativno-upravnim centrom župe.
* Luka je obuhvatala močvarni kraj sa obje strane rijeke Neretve, od donje Bregave i Trebižata do mora.
* Podgorje na području Nevesinja
* Popovo na zapadnom dijelu [[Popovo polje|Popova polja]]
* Primorje je obalni dio od Stona do Neretve.
* Žaba obuhvaća planinu Žabu, čiji se izduženi hrbat u pravcu istok–zapad od zapadnog kraja Popovog polja do delte rijeke Neretve
Nikolići su najznačajnija vlasteoska porodica u župi Žabi i direktni su potomci humskog kneza Andrije (1214.–1217.), koji je početkom XIII. stoljeća, pri raspadu Humske države, pod svojom vlašću zadržao Popovo zajedno sa Primorjem i Žabom.
== Vladari Zahumlja ==
=== Mihajlo Višević ===
Najstariji poznati vladar Zahumlja bio je [[Mihajlo Višević]] ([[910]]-[[950]]). Bio je protivnik [[Petar Gojniković|Petra Gojnikovića]], koji ga je protjerao na ostrva, a saveznik cara Simeona. Posle pada Petrova dobio je natrag svoju zahumsku oblast. O njegovu držanju za vrijeme teškog ratovanja između Srba i Hrvata s jedne i Bugara s druge strane nema nikakva pomena. Spominje se 925. godine, uz kralja [[Tomislav]]a, kao učesnik na splitskom crkvenom saboru, na kom se raspravljalo o slovenskom bogosluženju u Hrvatskoj i susjedstvu. Po svemu se čini, da Mihajlo je bio zavisan od Tomislava, a Split crkvena metropola ne samo hrvatske, nego i zahumske države. Mihajlo je uzeo italijanski grad Sipont. Nedugo iza toga ušao je u veze s Vizantijom i dobio je otud plemstvo i titulu "antipata", tj . namjesnika.
=== Miroslav Zavidović ===
Od 1180. u Zahumlju je vladao "veliki knez" [[Miroslav Zavidović]], brat [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], za koga je bila udata sestra bosanskog [[Kulin|bana Kulina]]. Stoni grad mu je bio [[Blagaj]]. Miroslav je navukao na se prijekore papske kurije i 1181. god. prokletstvo jednog papinog legata, jer je uzeo u zaštitu neretljanske Kačiće, koji su ubili splitskog biskupa Rajnerija, i što je zadržao za se biskupov novac. Sem toga, Miroslav je sprečavao da se urede odnosi i popune mesta u nekadašnjim katedralnim sedištima njegove oblasti.
Miroslav i njegov brat Stracimir ratuju 1184. godine sa [[Dubrovnik]]om. Miroslavljeva flota stradala je 18. avgusta kod Poljica, preko puta od malog ostrva Koločepa, a Stracimirov pohod na Korčulu, posle gubitka flote, završio se s potpunim neuspehom. Braća su ponovila napad iduće godine na Dubrovnik samo s kopna, ali i opet bez sreće. U septembru 1186. potpisan je ugovor o miru kojim su Dubrovčani dobili slobodnu trgovinu po raškoj državi, pravo ispaše na Nemanjinom području i iskorišćavanje šume. Humljanima je za to dato pravo slobodnog prometa u Dubrovniku.
Mađarski princ Andrija 1298 napada na humsku zemlju. Dajući izvjestan poklon manastiru Sv. Krševina u Zadru, 6. maja 1198. god, Andrija pominje svoju pobjedu "kako u Humu, tako i u Raškoj".
Oko 1220 [[Sveti Sava]] smješta Humsku episkopiju u [[Ston]], na periferiji kraljevine, ali očevidno sa ciljem da suzbije katoličku vjeru koja se širila sa područja kotorske i dubrovačke biskupije.
Naslednik kneza Miroslava, knez Petar (1198-1227.), bio 1223. god. izabran za splitskog kneza i uveden u tu dužnost od splitetskog građanstva i pored vrlo ogorčenog otpora od strane katoličnog sveštenstva. Kao splitetski knez on je dugo oštro vodio borbu sa hrvatskim brastvom Šubića. Poznat kao borben, ratovao je i sa kraljem [[Stevanom I Prvovenčanim]] i u tom ratovanju je rđavo prošao, izgubivši svu oblast na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]].
Oko 1238. godine Mađari u borbama sa bosanskim banom [[Matej Ninoslav|Ninislavom]] postigoše izvesne uspjehe u Zahumlju i Zapadnim Stranama, ali prave, središnje Bosne nisu mogli osvojiti.
Petra je zamijenio knez Andrija koji se spominje, zajedno sa bosanskim banom Ninoslavom 1242. kao saveznik Splićana, u sukobima hrvatske vlastele.
Andrijin sin Radoslav se 1254 pridružio savezu Bugara i Dubrovčana protiv Srbije.
=== Stjepan II Kotromanić ===
[[Stjepan II Kotromanić]] je, za vreme prestonih borbi u Srbiji nastalih nakon smrti kralja [[Milutin Nemanjić|Milutin]]a, osvojio od Srbije gotovo cijelo humsko područje i dao Bosni širok izlaz na more. To osvajanje upotpunio je posle i u neretljanskoj krajini, iskoristivši katastrofu Mladena Šubića.
==
{{
[[Kategorija:Srednjovjekovne župe i oblasti u BiH]]
| |||