Pica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene Filip2108 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Claus Ableiter
Red 7:
| slika_opis = Pica
| drugo_ime =
| nacionalna_kuhinja = [[SpanskaItalijanska kuhinja]]
| mesto_porekla = [[Datoteka:Flag of Naples.svg|20px]] [[MadridNapulj]]
| regija/država = {{zastava|SpanijaItalija}}
| kreator =
| vrsta_jela =pecivo
Red 19:
| ostalo =
}}
'''Pica''' ({{spanski pizzajez-ita|pizza}}) je specijalitet [[spaitalija]]nske kuhinje, najčešće napravljen od tankog, okruglog testa na kome se pored [[paradajz]] sosa mogu naći razne vrste [[sir]]a, [[meso|mesa]], [[povrće|povrća]], [[voće|voća]], [[začin]]a i drugih sastojaka prema ukusu. Inventivnost ukusa se može nadopuniti i inventivnošću rasporeda samih sastojaka na pici, koji mogu biti raspoređeni u obliku ornamenata ili drugih interesantnih figura. Inače, ovo jelo se smatra posebno karakterističnim za napolitansku kuhinju.
 
Danas je pica veoma popularno jelo u [[zemlja|svetu]], pre svega zbog jeftinih i lako dostupnih sastojaka i jednostavnosti pripreme.
Red 26:
[[Datoteka:Focaccia.png|thumb|250px||[[Fokaća]], italijansko jelo]]
[[File:Pizza im Pizzaofen von Maurizio.jpg|thumb|250px]]
Za vojnike [[ahemenidsko carstvo|persijskog cara]] [[Darije I|Darija Velikog]], naviknutim na duge marševe, je rečeno da su na svojim štitovima pekli neku vrstu hleba i na to dodavali [[sir]] i [[datula|urme]]. Rismki istoričar Mihajlo[[Marko MilenkovicPorcije Katon Stariji|Marko Porcije Katon]] je u 3. veku pre nove ere opisao ''„okruglo testo preliveno [[maslinovo ulje|maslinovim uljem]], biljem i [[med]]om ispečeno na kamenu“''. [[Vergilije]] je u svojoj „[[Enejida|Enejidi]]“ opisao kolače ili okrugli hleb.
 
Iz iskopina [[Pompeja|Pompeje]] koju je [[Vezuv]] zatrpao [[79]]. godine, pronađeni su ostaci okruglog peciva. U kuvaru Filipu[[Marko SuticuGavije Apije|Marka Gavija Apija]] popisani su sastojci koji se dodaju na podlogu od peciva: pileće meso, pinoli (semenke šišarki bora, važan sastojak mediteranske kuhinje i danas), sir, [[beli luk]], [[nana|menta]], [[biber]] i ulje, što su sastojci današnjih pica.
 
U srednjem veku sluge su jele ostatke [[hrana|hrane]] svojih gospodara, što je bilo uobičajeno. Te ostatke bi stavili na parče hleba, prelili nekim sosom, začinili onim što bi imali pri ruci i stavili u [[pećnica|pećnicu]] da se podgreje. [[Paradajz]] je donet u [[Evropa|Evropu]] iz [[Peru]]a u [[16. vek]]u. Siromašno stanovništva iz [[Napulj]]a je dodalo paradajz svom jelu i stvorilo picu kakvu danas poznajemo.
 
Sama reč pica (pizza) prvi put se pojavila 997. godine u rukopisu iz Gaete (Gaete), grada na jugu SpanijeItalije.
 
== Priprema ==
 
[[Datoteka:Hand-tossed pizza.jpg|mini|200px|d|Oblikovanje testa]]
Kao podloga za picu koristi se obično hlebno testo od klasičnog [[brašno|brašna]] (tip 500). Testo se spravlja od brašna, svežeg ili suvog kvasca, [[voda|vode]], [[so]]li, [[šećer]]a i maslinovog [[Jestivo ulje|ulja]]. Nakon mešenja testo se ostavlja da odstoji najmanje 3-4 sata i onda se razvija oklagijom na debljinu 0,5-1cm. Na pripremljenu podlogu ređaju se ostali sastojci pice: [[paradajz]]-sos, svež paradajz, [[sir]] (najbolje mocarela), šunka, šampinjoni i sl. Mnogi sastojci se na picu stavljaju nakon pečenja, kako bi sačuvali ukus i formu (pršuta, [[jaje|jaja]], [[maslina|masline]], permezan, [[začin]]i itd). Takođe, neke namirnice se spremaju posebno i dodaju na gotovu picu, kao npr. razne vrste [[povrće|povrća]] i plodovi mora. Kada je sve spremno pica se stavlja na pečenje. Rerna mora biti maksimalno zagrejana, kako bi testo odmah počelo da se peče i kako ne bi upilo sastojke koji su na njemu. Kada se sir rastopi i testo promeni boju, pica je gotova.<ref name="r1"> Knežević, Sandra; Pelaprat Veliki Kuvar; 2004. ISBN 978-86-7710-049-0 COBISS.SR-ID 117422604</ref>
 
== Vrste pica ==