Kulin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
tačan citat sa linka
Nema sažetka izmjene
Red 27:
Vladavinu je započeo kao [[vazal]] [[Spisak bizantijskih careva|bizantijskog cara]], a zatim kao vazal [[spisak ugarskih vladara|ugarskog kralja]]. S izuzetkom jednog vojnog pohoda, koji je protiv [[Bizantija|Bizantije]] vodio [[1183]]. godine, [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] je njegovu vladavinu provela u miru i značajno ekonomski napredovala.
 
Zetski knez [[Vukan Nemanjić]] je [[1199]]. godine Kulina prijavio papi [[Inocent III|Inocentu III]] jer su Kulin, njegova supruga, sestra i mnoga rodbina, zajedno s "oko deset hiljada podanika", bili odani [[Crkva bosanska|Crkvi bosanskoj]], herezi koja se širila kroz zemlju ugarskog kralja (Bosnu). Također ga je optužio da je falsificirao pismo kojim papa odobrava Crkvu bosansku, te da je pružio azil "[[katari]]ma i [[patareni]]ma", koje je iz [[Split]]a i [[Trogir]]a protjerao splitski nadbiskup [[Bernard (splitski nadbiskup)|Bernard]].<ref name="Brković">Brković, Milko: [http://books.google.com/books?ei=c22OTMXPD4re4AbKtJHBCg&ct=result&id=QjA8AAAAMAAJ&dq=Kulin+ban+kralj+Emerik&q=%22kralju+Emeriku+da+njegov+vazal+bosanski+ban+Kulin+daje+%22 ''Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet'']; "Crkva na kamenu", 2002.</ref> Papa je preko ugarskog kralja [[Emerik, kralj Ugarske|Emerika]] na njega izvršio pritisak, pa Kulin [[1203]]. organizira skup na [[BilinoBilinopoljski Poljesabor|Bilinom Polju]] gdje deklarira, pred papinim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom, dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] i odriče se [[hereza|hereze]].<ref name="Klaić1"/>
Pored političke stabilnosti, za vladavinu Kulina bana karakterističan je i privredni prosperitet srednjovjekovne Bosne što se ogleda i u razvoju rudarstva i uspostavi trgovačkih veza sa dalmatinskim gradovima, u prvom redu sa Dubrovnikom.<ref name="Mustafa Imamović">[[Mustafa Imamović|Imamović, Mustafa]]: ''Historija Bošnjaka'', Sarajevo, BZK Preporod, 1997.</ref>
Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izreke ''Za Kulina bana i dobrijeh dana''.