Petrovačko polje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Petrovačko polje''' se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni. Najveće naselje u polju je [[Bosanski Petrovac]] po kome je polje i dobilo ime. Smješteno je između rijeke [[Una|Une]] na zapadu, [[Sana|Sane]] na istoku i rijeke [[Unac|Unca]] na jugu. Sa jugozapada i juga granicu polja čini planina [[Osječenica]], na jugoistočnoj strani je [[Klekovača]], a sa istoka [[Srnetica]] i [[Bravsko polje]]. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane granica polja određena je planinom [[Grmeč]], a sa zapadne strane planinom Lupina. Pravac polja je dinarski, sjeverozapad-jugoistok, kao i planinskih vijenaca koji ga okružuju. Petrovačko polje se sastoji od desetak manje-više izdvojenih polja (Vedro, Medeno, Kamenito, Bjelajsko...) ali u osnovi sva ta polja predstavljaju jedinstvenu morfološku cjelinu - Petrovačko polje. Površina mu je 202,64km², a nadmorska visina ravni polja kreće se od 520 do 730 m. Okvir polja predstavljaju uzvišenja preko 1500 m. nadmorske visine.<ref>PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981</ref>
Geološka građa Petrovačkog polja predstavljena je stijenama [[mezozoik|mezozojske]] starosti. To su pretežno karbonatske stijene (krečnjaci i [[dolomiti]]).
Prvobitni reljef u predjelu Petrovačkog polja stvoren je tektonskim pokretima. Tim procesima stvorene su osnovne konture reljefa, kako Grmeča, Osječenice i Klekovače, tako i samog polja. Geološki dokazi postoje o postojanju neogenog jezera u predjelu Petrovačkog polja. Jezero je imalo zalivski karakter i imalo je vezu sa mnogo većim jezerom na bihaćkom području. Povlačenjem jezera ostalo je korito petrovačke prarijeke čiji ostaci se i danas vide kod [[Revenik]]a. To je period erozije i formiranja današnjeg reljefa.
Istovremeno se stvaraju površinski i podzemni kraški oblici. Od površinskih to su [[kraški proces|škrape i vrtače]], kojih ima toliko na pojedinim dijelovima da se mogu nazvati "boginjavim kršom". Podzemni kraški reljef je zastupljen jamama (istraženo sedamnaest), i pećinama (istraženo šest).
=== Hidrologija ===
Petrovačko polje je siromašno vodom. Nema ni jednog vodotoka koji bi se mogao nazvati rijekom. Veći vodotok predstavlja Japaga, čije se vode gube u ponorskoj zoni [[Medeno Polje|Medenog polja]] i javljaju se u slivu Unca. Još se javljaju [[Suvaja]], [[Vođenica]] i [[Bjelaj]]ski potok. Vode jugoistočnog dijela polja ([[Drinić]], [[Bukovača]]) se javljaju u slivu [[Sana|Sane]], dok se vode sjeverozapadnog dijela gube u ponorskoj zoni [[Risovac|Risovca]] i javljaju u slivu [[Una|Une]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Do ovakvih saznanja se došlo metodom bojenja voda.▼
Nedostatak vode je toliki da je za potrebe Bosanskog Petrovca morao biti izgrađen vodovod od [[Sanica|Sanice]], sa druge strane Grmeča.▼
▲Petrovačko polje je siromašno vodom. Nema ni jednog vodotoka koji bi se mogao nazvati rijekom. Veći vodotok predstavlja Japaga, čije se vode gube u ponorskoj zoni [[Medeno Polje|Medenog polja]] i javljaju se u slivu Unca. Još se javljaju [[Suvaja]], [[Vođenica]] i [[Bjelaj]]ski potok. Vode jugoistočnog dijela polja ([[Drinić]], [[Bukovača]]) se javljaju u slivu [[Sana|Sane]], dok se vode sjeverozapadnog dijela gube u ponorskoj zoni Risovca i javljaju u slivu [[Una|Une]] kod Bosanske Krupe. Do ovakvih saznanja se došlo metodom bojenja voda.
▲Nedostatak vode je toliki da je za potrebe Bosanskog Petrovca morao biti izgrađen vodovod od Sanice, sa druge strane Grmeča.
== Reference ==
|