Radioaktivnost – razlika između verzija

Nuklearni raspadi moraju zadovoljiti nekoliko [[Zakon očuvanja energije|zakona očuvanja energije]], podrazumijevajući da vrijednost očuvane veličine nakon raspada (uzimajući u obzir sve produkte) ima jednaku vrijednost kao i za jezgru prije raspada. Očuvane veličine su ukupna [[energija]] (uključujući [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalent energije mase]]), [[električni naboj]], linearna i kutna [[količina gibanja]], broj [[nukleon]]a, te [[lepton]]ski broj (tj. suma broja [[elektron]]a, [[Neutrino|neutrina]], te [[pozitron]]a i antineutrina, uzimajući [[Antimaterija|antičestice]] s -1). <ref> [http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html] "4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija", Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.</ref>

 

[[Datoteka:Henri Becquerel.jpg|desno|mini|desno|250px|'''Henri Becquerel''' je otkrio prirodnu radioaktivnost]]

Prirodnu radioaktivnost otkrio je [[Henri Becquerel]] [[1896]]. uočivši da [[uranij]]eve [[soli]] emitiraju nevidljivo zračenje koje djeluje na fotografsku ploču kroz zaštitni papir slično [[X-zrake|rendgenskim zrakama]] te da pod utjecajem toga zračenja elektroskop gubi naboj. Primijetio je da uranijeve soli stalno u mraku [[Fluorescencija|fluoresciraju]]. Tako na primjer, čisti [[kalij]]ev uranil sulfat u mraku stalno svijetli slabom zelenkastom [[Luminiscencija|luminiscentnom]] svijetlošću. Daljnjim ispitivanjem, Becquerel je pronašao da zračenje koje izazivaju uranijevi spojevi [[Ionizacija|ioniziraju]] zrak ([[ionizirajuće zračenje]]), izazivaju fluorescenciju i prolaze kroz [[papir]], pločice [[aluminij]]a i [[Bakar (element)|bakra]]. Kroz zatvoreni spremnik one djeluju na [[Fotografija|fotografsku]] ploču, a djeluju i na našu [[Koža|kožu]] i [[Klica|klice]] raznih biljaka. Utvrdio je da ti zraci imaju slična svojstva kao [[rendgenske zrake]] (X – zrake), pa su se u početku te zrake nazivale i '''Becquerelove zrake'''. 1899. je Becquerel pronašao da te zrake skreću u [[magnetsko polje|magnetskom polju]], pa se razlikuju od rendgenskih zraka, koje ne skreću u magnetskom polju. <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>