Banovina Bosna – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 20:
U nastojanju da razvije poslovnu saradnju sa susjedima, uključujući i međusobno vojno pripomaganje, ban Kulin, [[1189]]. godine, sa [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] republikom, na čelu sa knezom Krvašem, sklapa poznati trgovački ugovor. Za vrijeme bana Kulina, širom Bosne je vladao red i mir pa je nastala naroda poslovica (održana i do danas): "za Kulina bana i dobrijeh dana".
Krajem 12. vijeka počinju papinske optužbe da ban Kulin štiti nevjernike (heretike), pri čemu se mislilo na poklonike autohtone "Crkve bosanske". Ta mogućnost nije odgovarala papi [[Inocent III|Inocentiju III.]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]] i njene vjernike. Zato poziva ugarsko-hrvatskog kralja u [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika. Svjestan dolazeće opasnosti koja prijeti Bosni, [[ban Kulin]], u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske, pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. godine javno prihvata učenje crkve kakvo nameće [[Rim]]. Tako je izbjegnut veliki rat koji prijetio uništenjem Bosne.<ref>Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon & Mak, Novi Sad – Visiko, ISBN 978-9958-9777, ISBN 978-86-84989-26-2.</ref>
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|desno|300px|Srednjovjekovna Bosna, početkom 15. stoljeća]]
Nema poudanih podataka o nasljedniku bana Kulina pa se [[1230]]. spominje se ime ''[[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]''. Nakon niza ratova Bosni, Ninoslav je priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]] i [[Ustiprača|Ustipraču]]. Ninoslava je nasljedio ban ''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'' ([[1290]]). Njegova vlast protezala se samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je to stanje iskoristio hrvatski feudalac [[Pavle Bribirski (Šubić)|Pavle Šubić]], proširivši svoju vlast i na Zapadnu Bosnu. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladen II Šubić]] bio je staratelj budućeg bosanskog ''[[Stjepan II Kotromanić|bana Stjepanu II Kotromaniću]]'' koji je ga je [[1322]]. napustio i ratovao na strani ugarskog kralja Karla. Uz njegovu pomoć, protjerana je porodica [[Šubići|Šubića]], te uspostavljena vlast nad cijelom Bosnom. Najveći uspon, Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana, ''[[Tvrtko I|Tvrtka I]]''' ([[1353]]. - [[1391]].). Nakon krunisanja Tvrtka I u [[Mile|Milama]] kod [[Visoko|Visokog]], [[1377]]. godine, Bosnom vladaju kraljevi.
| |||