Mutimir – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Disambiguated: Jadran → Jadransko more using Dab solver |
||
Red 12:
U to vrijeme nije bilo pismenosti kod Slavena (nego su se pomagali rabošima, pomoću crta i rezova), ili su koristili latinsko i [[grčko pismo]], podjednako nepogodna da izraze mnoge osobenosti slovenske fonetike. Ćirilo s toga podešava za Slavene novu azbuku. On uzima grčko kurzivno pismo s nekoliko znakova iz njemu dobro poznatih istočnjačkih alfabeta, i stvara novo slavensko pismo - [[Glagoljica|glagoljicu]]. Jezik u Ćirilovim prevodima je slavenski južnomakedonski dijalekat.
Kod Srba je hrišćanski uticaj, zbog udaljenost [[Rim]]a i [[Carigrad
Oko 878. god. vizantijski car [[Vasilije I Makedonac]] vraća ponovo pod vizantijsku vlast skoro cijelu Dalmaciju, a dobrim dijelom i pod vlast carigradske crkve. To, istina, ne traje dugo, ali je značajno za veliki zamah i države i crkve. <ref name="Porfirogenit"/>. Uslijedio je period snažne misionarske djelatnosti [[Carigrad]]a. [[Vaseljenska Patrijaršija|Vizantijska crkva]], oslobođena duge borbe protiv [[Ikonoborci|ikonoboraca]], usmjerila je svoje snage krštavanju [[Slaveni|Slavena]]. Za vrijeme kneza Mutimira, razvijena je živa misionarska delatnost, i u Srbiji se pominju prve [[eparhija|eparhije]]. Mutimir se držao istočne crkve, iako ga je papa [[Ivan VIII]] pozvao, da se, po tradiciji prethodnika, vrati panonskoj dijecezi, koja je u Metodiju dobila prvog [[episkop]]a slavenskog liturgijskog jezika.
|