Ruđer Bošković – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Poništena izmjena 40673467 korisnika Orijentolog (razgovor)
m Vraćene izmjene Everett57 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
Red 20:
|napomene =
}}
'''Ruđer Josip Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[18. maj]] [[1711]]. – [[Milano]], [[13. februar]] [[1787]].) bio je dubrovački [[matematika|matematičar]], [[astronomija|astronom]], [[geodezija|geodet]], [[Fizika|fizičar]], i [[filozofija|filozof]] i, [[Isusovci|isusovac]], kojeg je, zbog utjecaja i prirode njegovog istraživanja, fizičar i nobelovac [[Werner Heisenberg]] nazvao "hrvatskim [[Gottfried Leibniz|Leibnizom]]".
 
== Biografija ==
[[File:Boscovich - Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758 - 4699554.tif|thumb|''Philosophiae naturalis theoria'', 1758]]
Bošković je rođen u Dubrovniku kao sedmo dijete majke [[Italijani|Talijanke]] Paule Bettera i oca [[Hrvati|Hrvata]] Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz [[Orahov dol|Orahovog dola]] kod mjesta [[Ravno]]. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a sa 15 godina odlazi u [[Rim]], gdje stupa u [[Isusovci|isusovački]] [[Papinski univerzitet Gregoriana|Collegium Romanum]]. [[1732]]. godine završio je [[Filozofija|filozofiju]] a nedugo potom i [[Teologija|teologiju]]. Po svršenom studiju teologije stupio je kao redovnik u [[Isusovci|isusovački red]]. [[1740]]. godine postaje profesor [[Matematika|matematike]].
 
=== Matematika ===
Red 44:
 
=== Internacionalni naučni rad i diplomatska aktivnost ===
Bošković se, iako [[redovnik]], zalagao za [[Nikola Kopernik|Kopernikov sistem]]. Bio je vrlo ugledna ličnost svog vremena. [[1761]]. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz [[Venera (planet)|Venere]] ispred Sunčevog diska i u tu svrhu ga britanski [[Royal Society]] šalje u [[Istanbul]] (Carigrad) kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija nauka ga prima za člana u [[Sankt Peterburg]]u. [[Francuska]] ga je [[1773]]., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za [[mornarica|mornaricu]]. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape [[Benedikt XIV.|Benedikta XIV.]] napravio je planove za popravku apsida i kupole [[Bazilika sv. Petra]] u [[Rim]]u i radio na isušivanju [[močvara]] u [[Italija|Italiji]]. Kao diplomat odlazi u [[London]] kako bi ublažio sumnje [[Velika Britanija|Velike Britanije]] da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen u londonski Royal Society.
 
Ruđer Bošković je umro [[13. februar]]a [[1787]]. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.
 
== Ruđer Bošković danas ==
Astronomsko društvo u [[Beograd]]u je nazvano po njemu, kao i jedan [[krater]] na [[Mjesec]]u. U [[Zagreb]]u je [[1950]]. godine osnovan [[Institut Ruđer Bošković|Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike]], centralni znanstveni institut u Hrvatskoj, koji je na prijedlog hrvatskog [[fizičar]]a [[Ivan Supek|Ivana Supeka]] dobio ime Ruđera Boškovića. Brojne škole i astronomska društva sa područja bivše Jugoslavije su nazvane po njemu, kao i jedan [[krater]] na [[Mjesec]]u.
 
== Djela ==