Ruđer Bošković – razlika između verzija

'''Ruđer Josip Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[18. maj]] [[1711]]. – [[Milano]], [[13. februar]] [[1787]].) bio je dubrovački [[matematika|matematičar]], [[astronomija|astronom]], [[geodezija|geodet]], [[Fizika|fizičar]] i [[filozofija|filozof]], [[Isusovci|isusovac]]. Fizičar i nobelovac [[Werner Heisenberg|Werner Heisenberg]] nazvao ga je "hrvatskim Leibnizom".

Bošković je rođen u Dubrovniku kao sedmo dijete majke [[Italijani|Talijanke]] Paule Bettera i oca SrbinaHrvata Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz [[Orahov dol|Orahovog dola]] kod mjesta [[Ravno]]. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u [[Rim]], gdje stupa u [[Isusovci|isusovački]] [[Papinski univerzitet Gregoriana|Collegium Romanum]]. [[1732]]. godine završio je [[Filozofija|filozofiju]] a nedugo potom i [[Teologija|teologiju]]. Po svršenom studiju teologije stupio je kao redovnik u [[Isusovci|isusovački red]]. [[1740]]. godine postaje profesor [[Matematika|matematike]].

Astronomsko društvo u [[Beograd]]u je nazvano po njemu, kao i jedan [[krater]] na [[Mjesec]]u. U [[Zagreb]]u je [[1950]]. godine osnovan [[Institut Ruđer Bošković|Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike]], koji je na prijedlog hrvatskog [[fizičar]]a [[Ivan Supek|Ivana Supeka]] dobio ime Ruđera Boškovića. Brojna astronomska društva nazvana su po njemu, kao i jedan [[krater]] na [[Mjesec]]u.