|
'''Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)''' je nevladina organizacija za [[ljudska prava]] i međunarodno humanitarno pravo, osnovana 2013. godine u vezi sa procesom [[suočavanje s prošlošću|suočavanja s prošlošću]] i memorijalizacije u [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. UDIK ima kancelarije u [[Sarajevo| Sarajevu]] i [[Brčko|Brčkom]]. Aktivisti UDIK-a karakteristično nose crnu boju, što ih čini lako prepoznatljivim u javnosti.<ref>http://www.otisak.ba/bih/19285-edvin-kakaka-cudic-sutnja-je-nas-muk-u-crnom-svijetu-nasilja.html</ref> Osnivač i koordinator UDIK-a je [[Edvin Kanka Ćudić]].
Organizacija se posebno bavi mapiranjem [[spomenik|spomenika]] namijenjen žrtvama protekloga rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. <ref>https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-izgradjeno-vise-od-2-100-spomenika-posvecenih-ratu-1992-1995/161210068</ref><ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-bih-nakon-rata-podignuto-2500-spomenika</ref>
[[Živi spomenik]] je kampanja od strane organizacije protiv zaborava počinjenih ratnih zločina u [[bivša Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]].<ref>http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/</ref>
==Istorijat==
===[[Živi spomenik]]: 2013 - danas===
{{Poseban članak|Živi spomenik}}
[[Živi spomenik]] je jedinstven prikaž uličnog aktivizma, u cilju izgradnje boljeg društva, ali i prihvatanje odgovornosti i [[solidarnost|solidarnosti]] za zločine koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini, ali i na prostorima bivše Jugoslavije.<ref>http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/</ref>. Politiku Živog spomenika vodi UDIK, a prva obilježavanja [[ratni zločin|ratnih zločina]] započela su [[2013]].
Kroz [[Živi spomenik]], opominjujući građane i državu o ratnim zločinima, te stalnom kritikom, [[Edvin Kanka Ćudić]] postao jedan od najistaknutijih zalagača procesa memorijalizacije prema civilnim žrtvama ratova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Ne osvrćući se na osuđivanja, polemike i osporavanja [[civilno društvo|civilnog društva]] i države, Edvin Kanka Ćudić je inicijator suočavanja građana [[Sarajevo|Sarajeva]] sa odgovornošću za zločine na Kazanima, bošnjačkog suočavanja sa zločinom u [[Kravica|Kravici]]<ref>http://www.otisak.ba/bih/26116-edvin-kanka-cudic-prvi-smo-obiljezili-zlocine-nad-srpskim-civilima-kazana-oluje-i-kravica.html</ref> kod [[Bratunac|Bratunca]], te hrvatske odgovornosti za zločine počinjene u vojno-policijskoj [[operacija Oluja|operaciji Oluja]].<ref>http://www.telegram.hr/politika-kriminal/predsjednici-rh-stize-vrlo-ozbiljno-pismo-iz-sarajeva-traze-da-se-distancira-od-zlocina-pocinjenih-u-ime-drzave/</ref>, zbog čega je predmet prijetnji od strane raznih nacionalista<ref>http://www.otisak.ba/bih/20585-edvin-kanka-cudic-o-prijetnjama-da-su-me-htjeli-ubiti-ne-bi-to-najavljivali.html</ref>.
[[2013]]. god. radikalni bošnjački novinar Fatmir Alispahić je u povodu obilježavanja godišnjice Vukovara izjavio, da se UDIK bavi "tuđim zločinima" smatrajući ih atraktivnijim, dok je [[2014]]. god. poslanik [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|SNSD]]-a u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]] Slavko Jovičić aktivnosti UDIK-a nazvao "jednostranim koje sataniziraju srpske žrtve".
[[2014]]. Edvin Kanka Ćudić je primio 125 prijetnji smrću gdje je zajedno sa [[Nataša Kandić|Natašom Kandić]] bio optužen od strane nacionalista da je organizacijom demostracija u Bosni i Hercegovini imao za cilj rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/preko-interneta-pozivaju-na-linc-mirovnog-aktiviste-iz-brckog/76443</ref><ref>http://www.koreni.rs/gradani-rs-ne-nasjedajte-na-podvalu/</ref>
[[2014]]. Dino Šimunjak, dobrovoljac u izraelskom ratu, prijetio je Edvinu Kanki Ćudiću povodom UDIK-ovog insistiranja kod Tužilaštva BiH da se uhapse dobrovoljci koji su državljani Bosne i Hercegovine, a ratuju u Izraelu.<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/brcak-iz-izraela-prijeti-clanovima-udik-a-neces-se-izvuci-iz-ovoga-cudicu/140724130</ref> Šimunjak je tom prilikom poručio: "Nećeš se iz ovog izvući, Ćudiću"<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/brcak-iz-izraela-prijeti-clanovima-udik-a-neces-se-izvuci-iz-ovoga-cudicu/140724130</ref>
[[2015]]. Aktivisti UDIK-a su napadnuti ispred [[Katedrala Srca Isusova|Katedrale Srca Isusova]] u Sarajevu prilikom obilježavanja godišnjice [[otmica u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Napad na aktiviste se također dogodio i 6. maja, a ponovio 9. maja iste godine.<ref>http://www.mreza-mira.net/15526-saopstenje-mreze-za-izgradnju-mira-povodom-nada-na-aktiviste-udik/</ref> Uz znak podrške Edvinu Kanki Ćudiću, iste godine, oglasila se i ambasadorica [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Maureen Cormack]]<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/ambasada-sad-a-osvijetljena-duginim-bojama-uz-poruku-slavimo-razlicitost/150515143</ref>.
[[2015]]. Policijska uprava Centar Sarajevo je UDIK-u zabranila obilježavanje [[operacija Oluja|vojno-policijske operacije Oluja]], što je izazvalo negodovanje javnosti u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pri čemu se oglasio srbijanski ministar [[Aleksandar Vulin]] i poslanik [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|SNSD]]-a u [[Parlamentarna skupština BiH|Parlamentarnoj skupštini BiH]] [[Nikola Špirić]].<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/udik-u-sarajevu-zabranjeno-odavanje-pocasti-zrtvama-oluje/150801052</ref>
[[2015]]. Radikalni bošnjački novinar Fatmir Alispahić je prozivao Edvina Kanku Ćudića i UDIK povodom UDIK-ovog obilježavanja godišnjice [[zločin na Kazanima|zločina na Kazanima]], objavljujući tekst pod nazivom: "[[zločin na Kazanima|Kazani]] su povod [[Bošnjaci|bošnjačke]] pobjede".<ref>http://www.bosnjaci.net/prilog.php? pid=57213</ref>
[[2016]]. Fatmir Alispahić je koristeći jezik mržnje po drugi put prozvao Edvina Kanku Ćudića i UDIK svojim tekstom: "Lažni mirotvorci iz UDIK-a", u povodu obilježavanja godišnjice [[Napad na Kravicu|zločina u Kravici]], nazivajući u ovom tekstu aktiviste UDIK-a "misterioznim ublehašima i lažnim mirotvorcima"<ref>http://vijesti.bosnjaci.agency/lazni-mirotvorci-iz-udik-a-u-iskrivljuju-istinu-dva-srbina-iz-kravice-kao-8372-zrtve-iz-srebrenice/</ref>
[[2016]]. Prilikom obilježavanja [[logor Luka|logora Luka]], Udruženje logoraša Brčko se oglasilo osporavajući aktivnosti UDIK-a: "Mimo naše organizacije koja je nadležna za obilježavanje značajnih datuma su davali netačne i nepotpune informacije vezano za logor "Luka".<ref>http://www.infobrcko.com/vijesti/item/1959-udruzenje-logorasa-brcko-iz-udik-a-su-davali-netacne-i-nepotpune-informacije-za-logor-luka.html</ref>, navelo je Udruženje logoraša Brčko.
Kao i u prethodnim slučajevima, UDIK, do danas nije ni potvrdio niti demantovao tvrdnje koja su iznesene protiv Edvina Kanke Ćudića i UDIK-a.
===Centralna evidencija spomenika: 2015 - danas===
[[2015]]. Istraživači UDIK-a su započeli prikupljanje podataka o spomenicima u BiH, na taj način stvarajući Centralnu evidenciju spomenika koji su nastali nakon rata u Bosni i Hercegovini
[[2016]]. na okruglom stolu u [[Mostar|Mostaru]], Edvin Kanka Ćudić je prvi put objavio informaciju da će UDIK do kraja [[2016]]. objaviti rezultate Centralne evidencije spomenika u BiH.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-bih-nakon-rata-podignuto-2500-spomenika</ref> Mediji su objavili da je Ćudić u [[Mostar|Mostaru]] naveo brojku od 2.500 izgrađenih spomenika, što je on prvom prilikom negirao, ali je potvrdio informaciju, da prema prikupljenim podacima do juna 2016. [[Republika Srpska]] ima 50% manje spomen obilježja koja su namijenjena žrtvama protekloga rata u odnosu na [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].<ref>http://novi.ba/clanak/76314/edvin-kanka-cudic-za-novi-ba-bakir-izetbegovic-ne-bi-posjetio-kazane-da-nije-bilo-nas</ref><ref>http://fena.ba/article/861680/cudic-rs-ima-50-posto-manje-spomen-obiljezja-u-odnosu-na-fbih</ref>
[[2016]]. na Međunarodni dan mira, UDIK je u Sarajevu predstavio registar spomenika za općinu [[Centar, Sarajevo|Centar Sarajevo]]. "Kada se radi o etničkoj pripadnosti žrtava, da se zaključiti da je 60% spomenika posvećeno stradalim Bošnjacima, oko 30% posvećeno je stradanju lica iz više različitih etničkih skupina, a 10% stranim državljanima", istakao je Edvin Kanka Ćudić. Na području općine [[Centar, Sarajevo|Centar Sarajevo]] posvećeno je 17 spomen-obilježja posvećeno je civilima, a 25 ih je izgrađeno kao čin odavanja počasti poginulim borcima vojnih jedinica, najčešće pripadnika ARBIH, te MUP-a i pripadnika stranih vojnih jedinica.<ref>http://www.federalna.ba/bhs/vijest/178336/dokumentovani-podaci-o-broju-spomenika</ref>
[[2016]]. na Međunarodni dan ljudskih prava, UDIK je u Sarajevu predstavio Centralnu evidenciju spomenika u Bosni Hercegovini. Prema Centralnoj evidenciji spomenika popisano je 2.143 spomenika u BiH. Zbog nemogućnosti istraživanje na području svih općina, istraživanje je obuhvatilo 119 općina.<ref>https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-izgradjeno-vise-od-2-100-spomenika-posvecenih-ratu-1992-1995/161210068</ref>
===Neobilježena mjesta stradanja: 2016===
[[2016]]. Edvin Kanka Ćudić prikuplja materijala i dokumenata o ratnim zločima, te presudama ratnim zločincima pred sudovima Bosne i Hercegovine, a samo objavljivanje dokumenata ima za cilj pokrenuti inicijativu za izgradnju trajnoj spomenika civilnim žrtvama rata u gradovima gdje su počinjeni ratni zločini, a gdje takvo spomen obilježje ne postoji.
[[2016]]. objavljeni dokumenti suđenja za ratne zločine u [[Brčko|Brčkom]], gdje je objavljeno 14 presuda i 13 optužnica za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, pod nazivom "Ratni zločini u Brčkom '92-'95 - Presude"<ref>http://brcko.tv/v3/2016/08/30/udik-predstavio-publikaciju-ratni-zlocini-u-brckom-1992-1995-presude/</ref>
[[2016]]. objavljeni dokumenti presuda koje je donio Kantonalni sud u Sarajevu u predmetima [[zločin na Kazanima|ratnog zločina na Kazanima]]. Dokumenti su objavljeni u publikaciji "Ratni zločin na Kazanima-presude"<ref>http://www.udik.org/sarajevo/wp-content/uploads/2016/10/Ratni-zlo%C4%8Din-na-Kazanima.pdf</ref>, pri čemu je UDIK još jednom ponovio da u Sarajevu ne postoji politička podrška za izgradnju spomen-obilježja na Kazanima. Pored toga, [[Edvin Kanka Ćudić]] je još jednom ponovio da njihova želja jeste spomen-obilježje na Kazanima, ali pored toga i spomenik u centru grada Sarajeva.<ref> http://fena.ba/article/891891/cudic-za-spomenik-ubijenim-na-kazanima-ne-postoji-politicka-podrska</ref>
== Vidi još ==
| 