Queer teorija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 11:
U Hrvatskoje queer teorija relativno slabo zastupljena, što se ne može opravdati niti činjenicom da se radi o relativno novoj disciplini. Queer publikacije možemo pronaći kao prilog u listu „Zarez“ pod nazivom „Queer portal“ za koji su pisali (i pišu): Trpimir Matasović, Željko Mrkšić, Gordan Bosanac, Jelena Poštić, Sanja Juras, Andrea Špehar i dr. Od ostalih publikacija možemo naići još samo prevode Foucaluta, Richove te neke radove autorice Sanje Sagaste. Pojavom [[Queer Zagreb]] festivala od 2003. pokušava se približiti queer kultura, queer teorija i queer aktivizam.
 
Kao jedinog queer teoretičara u regiji, koji se tako naziva i u medijima, može se navesti Dušana MaljkovćaMaljkovića, urednika queer časopisa „Gay (to!)“ i portala Gej - Srbija, voditelja emisije „Gayming“ na radiju „Beograd 202“ koja se emitrala do kraja 2004.g. Maljković je autor mnogih književnih i teorijsihteorijskih tekstova („Jebeš konzervativno“), koautor je dvije knjige – „Rečnika osnovnih feminističkih pojmova“ ..itd.
 
* '''"Obrnuti diskurs"''' je jedan on najznačajnijih termina queer teorije, a uvodi ga [[Michel Foucault]]. Taj diskurs je opisan kao posljedica otpora [[LGBT zajednica|LGBTIQ]] osoba koje objašnjavaju terminologiju koja je diskvalificirala homoseksualnost („inverzija“, „pederastija“, „duševni hermafroditizam“) i prihvaćaju je kao "pozitivnu". Tako je, do tada vrlo pogrdan termin "queer" prihvaćen kao identitet, kultura i politika (teorija). Takav obrnuti diskurs, kojeg koristi i sam Foucault, može se smatrati prvim poticajem za nastanak queer teorije. U Hrvatskoj najpoznatiji primjeri "obrnutog diskursa" jest plakat Queer Zagreb "... i homofobi su ljudi", te manifestacija [[Zagreb Pride]], posebice plakat "Živjela perverzija!".