Josip Runjanin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 93.86.153.32 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 89.207.195.64
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Skladatelj
|ime = JosipJosif Runjanin
|opis_slike =
|puno_ime = JosipJosif Runjanin
|slika = Josip_RunjaninJosif_Runjanin.jpg
|datum_rođenja = [[8. prosincadecembar]] [[1821]].
|mjesto_rođenja = [[Vinkovci]]
|datum_smrti = [[2. veljačefebruar]] [[1878]].
|mjesto_smrti = [[Novi Sad]]
|djela = ''[[Lijepa naša domovino]]''
Red 15:
}}
 
'''JosipJosif Runjanin''' ([[Vinkovci]], [[8. prosincadeccembra]] [[1821.]] - [[Novi Sad]], [[2. veljačeferuara]] [[1878.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatskisrpski]] [[skladateljkompozitor]] i [[časnikoficir]] u [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] vojsci, uglazbiokomponovao pjesmu [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] ''[[Horvatska domovina]]'', koja je [[1891.]] godine proglašena [[Hrvatska himna|hrvatskom himnom]] pod naslovom ''[[Lijepa naša domovino]]''.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=34785 enciklopedija.lzmk.hr: Runjanin, JosipJosif], preuzeto 17. studenoga 2013.</ref>
 
== ČasničkaVojna služba ==
Rođen je u [[Vinkovci]]ma, u srpskoj porodici, gdje je i kršten, u [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]] Silaska Svetog Duha.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/runjanin.htm Moljac.hr: Životopis Josipa Runjanina], preuzeto 17. studenogadecembra 2013.</ref> Školu je pohađao u Vinkovcima i [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], '''kada je nasilno pokatoličen i pohrvaćen''', a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.
 
Godine 1847 služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju [[1848.]] godine postao je poručnikom druge, a u svibnju poručnikom prve klase, te u rujnu iste godine natporučnikom. U rujnu [[1849.]] godine unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju [[1857.]] godine. Deset godina nakon toga dobiva čin [[major]]a, a [[1871.]] godine unaprijeđen je u čin [[potpukovnik]]a i umirovljen. Poznato je kako je između [[1848.]] i [[1866.]] godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u [[Italija|Italiji]], te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je [[1865.]] godine u [[Hrvatski sabor]]. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u [[Novi Sad|Novome Sadu]] do smrti. Sahranjen je u Novome Sadu na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.
 
== SkladanjeKomponovanje hrvatske himne ==
Runjanin je glazbenumuzičko izobrazbuobrazovanje stekao kod vojnoga kapelnika u [[Glina (grad)|Glini]], a svirao je i [[glasovirklavir]]. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo [[Ilirski pokret|ilirskih]] rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo [[Antun Mihanović|Mihanovićevu]] pjesmu "[[Horvatska domovina]]". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju,<ref>[[Ivica Golec|Golec, Ivica]]. ''Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.)'' // ''[[Croatica Christiana Periodica]]'', br. 57., (2006.), str. 155.-176., {{Hrčak|id=14655}}, fusnota 22 na str. 159.:{{citat2|Najvjerojatnije ju je uglazbio Josip Runjanin (1821.–1878.), onodobni kadet Prve banske pukovnije u Glini, na tekst pjesme ''Horvatska domovina'' Antuna Mihanovića. Neki misle da je ''Lijepu našu'' skladao onodobni kapelnik pukovnijske glazbe u Glini [[Josip Wendl]]. Nesporno je da su je časnici i poznatiji građani pjevali u Glini već tijekom 1846. dakle gotovo 50 godina prije njezina proglašenja hrvatskom himnom (1891.). (Usp. o tome, ''Pjevački vjesnik'', 6 (1910.), 10, 108-109; Milan BABIĆ, »U Glini je prvi put 1846. g. odjeknula hrvatska himna«, ''Jutarnji list'', 29 (1939.), 10029, 12.}}</ref> ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima [[1848.]] godina.
 
U knjizi ''[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]'' koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: ''"...God 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "[[Lucia di Lammermoor]]"..."''