Glas – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{dz|[[Glas (Beč)]]}}
{{preusmjerava|Fon|narod iz [[Benin]]a|[[Fon (narod)]]}}
 
'''Glas''' (također iili ''glasnik'fon', ''fon''), u [[Jezikoslovlje|jezikoslovlju]] predstavlja, najmanji raspoznatljivi [[govor]]ni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.
 
Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi.
Linija 8 ⟶ 9:
Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas {{IPA|[n]}} u riječi ''A'''n'''a'' različit od glasa {{IPA|[ŋ]}} u riječi ''A'''n'''ka''. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).
 
== Podjela glasova u hrvatskomsrpskohrvatskom ==
=== Samoglasnici ===
[[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
 
Samoglasnici u standardnom hrvatskomsrpskohrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: ['''a'''], ['''e'''], ['''i'''], ['''o'''], ['''u'''] i [[dvoglas]] [{{IPA|ie}}] (''ije'').
 
U [[Fonologija|fonološkom]] smislu samoglasnici su [[slog]]otvorni glasovi.
 
U tom smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotovorno [{{IPA|r̩}}] predstavlja samoglasnik u hrvatskomsrpskohrvatskom jeziku (crv, prst).
 
=== Suglasnici ===
[[Konsonant|Suglasnici]], zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.
 
Suglasnici u hrvatskomsrpskohrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br /><br />Otvornici i zatvornici nižu se u riječi,a onaj dio riječi koji se može izgovoriti koa izgovorna cijelina naziva se slog.
 
Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br />
Linija 62 ⟶ 63:
* [[Stjepan Babić]] i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
* Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole
 
== Vidi još ==
 
* [[fonem]]
* [[fonetika]]
 
{{Mrva-jezik}}