Eparhija slavonska – razlika između verzija

 

[[Srbi|Srpski narod]] bi teško odolio ovim [[Unijati|unijatskim]] nasrtajima, da se pred jesen [[1690]]. nije u [[Austrijsko Carstvo|Austriji]] pojavio [[srpski patrijarh]] [[Arsenije III Crnojević]] sa povlasticama koje je dobio od cara [[Leopold I Habzburški|Leopolda I]], prema kojima je [[Srbi]]ma bila zajamčena sloboda [[Pravoslavlje|pravoslavne vjere]]. Ubrzo poslije prvog pokušaja u [[Slavonija|Slavoniji]] [[Patrijarh Arsenije III Čarnojević|patrijarh Arsenije]] je bio istisnut, a u [[Pakrac]] je [[26. 5.|26. maja]] [[1699]]. doveden [[Unijati|pounijaćeni]] [[episkopos|episkop]] [[Petronije Ljubibratić]]. On je u neposrednoj blizni vojnog komandanta podigao malu drvenu crkvu, kuću za stanovanje i uz nju kapelu posvećenu [[Blagovijest|Blagovjestima]].

Ipak, ovaj pritisak je kratko trajao. Kada je u [[Mađarska|Mađarskoj]] izbio [[Rakocijev ustanak]] [[1703]]. godine, [[austrijsko Carstvo|austrijska]] vlast se uplašila da se [[Srbi]] ne pridruže ustanicima, te je [[patrijarh]]u vratila slobodu i sva njegova prava. Nemajući kud, Petronije se pomirio sa [[patrijarh Arsenije III Čarnojević|patrijarhom]], a pred smrt je napisao pismo u kome je sve svoje preporučio na [[patrijarh]]a.