Makljenovac – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 16:
}}
'''Makljenovac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Doboj]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 2.164 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref>.
 
== Istorija ==
Kada su [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljani]] definitivno pokorili [[Iliri|Ilire]] 9. godine n.e., na navedenim prostorima javljaju se utvrđenja kao dio sistema pacifikacije (''pax romana''), koji se sastojao u odvođenju u ropstvo, raseljavanju, masovnom regrutovanju, te konfiskovanju zemlje i prirodnih resursa. U pogledu romanizacije, politiku Rima najvećim je dijelom provodila rimska vojska, u samom početku su to bile VII i XI legija. Nakon odlaska ovih legija, od doba Flavijevaca, obavezu obezbjeđivanja osvojene teritorije, preuzele su pomoćne jedinice - kohorte. Za njihove potrebe podignuti su vojni logor - kastrum i civilno naselje – kanabe, neposredno iznad ušća [[Usora|Usore]] u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]], oko 4 kilometra južno od Doboja. Nadmorska visina lokaliteta na Gradini iznosi 144 m. Pokrivao je teritoriju ilirskog plemena [[Desitijati]].
 
== Arheologija ==
=== Lokalitet Gradina ===
Položaj kastruma na Gradini prvi je registrovao Vaclav Radimski prilikom istraživanja rimskog utvrđenja na obližnjem brežuljku „Crkvenica“ . Zidovi kastruma od lijepo tesanih kamenih kvadera, tada su bili visoki oko 1 metar i široki 1,5 metara.
Civilno naselje (canabae), koje se nalazilo oko 200 m zapadno od kastruma, ustanovio je kasnije Karl Patch,
Arheološki radovi izvedeni su 1959. i 1960. godine sredstvima Zavičajnog muzeja u Doboju, kojima je rukovodio mr. Branko Belić, a rezultati tih istraživanja nisu nikada objavljeni. Sav pronađeni pokretni materijal je inventiran i čuva se kao dio arheološke zbirke Muzeja u Doboju. Najveći dio nalaza čini keramika, zatim staklo, novac i dijelovi vojnog naoružanja.
U periodu od 1965. do 1969. godine, sredstvima Zemaljskog muzeja u Sarajevu, izvedena su naredna sistematska istraživanja. Dr Irma Čremošnik vodila je istraživanja kastruma i dijelova kanabea.
Arheološka istraživanja obavila je i [[Irma Čremošnik]] 1968. Godine. Tada su unutar logora (kastruma), oblika izduženog pravougaonika 160x134 m pronađeni:
 
* komandna zgrada dimenzija 160x134 metra (principia), u čijem je sklopu bilo manje svetište, kao i dvije oružarnice pokraj njega.
* utvrđena vrata, po jedna na svakoj strani bedema kastruma
* kasnoantičke građevine
* kupalište (banja), koje je imalo hipokaust s prefurnijem i čiji tlocrt podsjeća na plan prostorija s hipokaustom na Humcu..
* velike količine rimske keramike, [[bronza]]ni ukrasi za vojnu opremu, fibule, stilusi, brojni ključevi, vezane male pločice pancera, veća količina bronzanog i [[Srebro|srebrenog]] rimskog novca, te dijelovi paradne kacige.
* ostaci ranosrednjovjekovnog slovenskog naselja unutar kastruma
 
Arheološko područje - antički vojni logor i civilno naselje u Makljenovcu proglašeno je za [[nacionalni spomenik BiH]]. <ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 Nacionalni spomenik]</ref>
 
=== Lokalitet Crkvina ===
Arheološki lokalitet – Crkvina u Makljenovcu proglašen je takođe za nacionalni spomenik BiH. <ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3808 Nacionalni spomenik Crkvina]</ref>
 
Čine ga ostaci paleolitske stanice, kasnoeneolitskog, kasnobronzanog i mlađeželjeznog naselja, kasnoantičkog refugija, srednjovjekovne crkve, nekropole i pokretni arheološki materijal sa lokaliteta.
 
== Stanovništvo ==
Linija 42 ⟶ 69:
* [[Doboj|Opština Doboj]]
 
== IzvoriLiteratura ==
* Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* Irma Čermošnik, U GZM u Sarajevu, NS 39, Sarajevo: 1984. -Rimski castrum kod Doboja”,
* Radoslav Dodig, Znanstveni skup, Sinj, 10.-13. listopada 2006 RIMSKI KOMPLEKS NA GRAČINAMA. VOJNI TABOR ILI…?
* Đuro Basler, -Arheološki lokalitet Crkvina kod Makljenovca
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
Linija 48 ⟶ 81:
{{DEFAULTSORT:Makljenovac}}
 
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u BiH]]
[[Kategorija:Doboj]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]