Cornwall – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
potpuno preuređenje
Red 1:
{{dz}}
{{Regija (HR)
[[Datoteka:Flag of Cornwall.svg|thumb|desno|150px|Zastava Cornwalla]]
| ime = County Cornwall
'''Cornwall''' ({{lang-kw|Kernow}}) punim imenom '''Cornwall i otok Scilly''' je grofovija u [[Engleska|Engleskoj]] koja se nalazi na krajnjem jugozapadu zemlje.
| ime_genitiv= Countya Cornwall
| slika =Cornwall_UK_locator_map_2010.svg
| slika_opis= Pozicija Cornwalla na karti [[engleska|Engleske]]
| nalazi_se_u_sastavu= [[engleska|Engleske]]
| upravni_oblik=[[county]]
| službeni_jezik=
| glavni_grad=[[Truro]]
| vladar =Edward Bolitho<br>Margaret Hartley
| titula_vladara= [[Lord]] poručnik<br>Visoki [[šerif]]
| površina= 3546
| stanovnika=532273
| pozivni_broj =
| web=
| komentar =
|}}
'''Cornwall''' ({{lang-kw|Kernow}}) je [[historija|historijski]] i [[Engleski ceremonijalni county|ceremonijalni county]] i [[Engleske unitarne jedinice|unitarna jedinica]] na [[jugozapad]]u [[Engleska|Engleske]]. <ref name=brit/>
 
==Geografske karakteristike==
Zauzima površinu od 3564 [[km]]<sup>2</sup> i ima 469.300 stanovnika. Glavni grad grofovije je [[Truro]]. Cornwall u unutrašnjosti ima brdovite i vlažne pustopoljine. Obala je stjenovita s ribarskim gradićima. Blaga klima pogoduje [[stočarstvo|stočarstvu]], uzgoju voća, povrća i cvijeća.
 
Cornwall leži na krajnjem [[jugozapad]]u [[Engleske regije|regije]] [[Jugoistočna Engleska]]. Ima površinu od 3,546 [[km²]], na kojoj živi 532,273 stanovnika.<ref name=brit/>
U Cornwallu se do [[18. vijek]]a govorilo posebnim keltskim jezikom ''cornishem'' ([[kornijski jezik|kornijski]]).
 
On [[granica|graniči]] sa [[sjeverozapad]]a sa [[Keltsko more|Keltskim morem]], sa [[jug]]a sa [[La Manche|Kanalom La Manche]] i sa [[istok]]a sa [[Devon|Countyem Devon]], preko [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Tamar (Engleska)|Tamar]].
 
[[Grad]] [[Truro]] je [[glavni grad|administrativni centar]] Cornwalla.<ref name=brit/>
 
Cornwall je najudaljeniji engleski [[County#Ujedinjeno_Kraljevstvo|county]], njegova istočna [[granica]] [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Tamar (Engleska)|Tamar]] udaljena je oko 320 [[km]] od [[London]]a, a najzapadniji grad [[Penzance]] leži dodatnih 130 [[km]] dalje od Londona, pored [[rt]]a [[Land’s End]], krajnje jugozapadne točke tog [[poluotok]]a i [[Britanija (otok)|Britanije]].
 
[[Arhipelag]] [[Scilly]] leži udaljen još 56 [[km]] [[jugozapad]]no od Penzance u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].<ref name=brit/>
 
Od [[1974]]. do [[2009]]. Cornwall je imao [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, tad je bio podjeljen na [[kotar|distrikta]]: North Cornwall, Caradon, Carrick, Kerrier, Penwith i Restormel. Nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] u [[april]]u [[2009]]. - [[kotar|distrikti]] su zamjenjeni dvjema [[Engleske unitarne jedinice|unitarnim jedinicama]]; Cornwall i [[Scilly]].<ref name=brit/>
 
[[brdo|Brdovita]] unutrašnjost je niz [[granit]]nih [[vulkan]]skih [[stožac]]a koji formiraju karakteristične otvorene [[Vriština|vrištine]]. Nedavni porast razine [[more|mora]] - [[Geologija|geološki]] je rezultirao potapanjem [[Rijeka (vodotok)|riječnih]] [[dolina]] (riasa), južnog Cornwalla, uključujući [[estuarij]]e [[Tamar (Engleska)|Tamar]], [[Fowey (rijeka)|Fowey]] i [[Fal (rijeka)|Fal]]. Rezultat tih procesa je neobično razvedena obala, formirana od različitih [[stijena]], atraktivna za [[rekreacija|rekreaciju]] i [[turizam]], o kojoj se brine Nacionalna [[zaklada]] za očuvanje baštine (National Trust) i pazi da bude zaštićena od komercijalizacije.<ref name=brit/>
 
[[Klima]] u Cornwallu uvelike zavisi o blizini [[more|mora]]. Jaki [[vjetar|vjetrovi]] i [[magla|magle]] su česti, a količina [[oborine|oborina]] je velika, pogotovo u višim djelovima. [[Temperatura|Temperaturu]] karakteriziraju topla ljeta i relativno blage zime. Zbog tog je vegetacija]] bujna, naročito u zaštićenim [[obala|obalnim]] područjima.<ref name=brit/>
 
==Historija==
 
Bogatstvo [[metal]]nih ruda, naročito [[kositar|kositra]], privuklo je [[prahistorija|prahistorijske]] naseljenike u taj kraj, o tom svedoče [[Megaliti|megalitski]] [[dolmen]]i, monoliti i krugovi. Kasnija [[invazija]] [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Sasi|saksonskih]] naseljenika u Englesku, izazvala je migraciju [[Kelti|keltskih]] [[kršćani|kršćana]] u Cornwall, u kom su se punih 500 godina odupirali [[Sasi|saksonskoj]] vladavini, - tek su u [[10. vijek]]u priznali vlast [[Sasi|Saksonaca]].<ref name=brit/>
 
Izoliranost Cornwalla pomagla je opstanku [[Kornijski jezik|kornijskog jezika]], koji istina više niježivi jezik od [[18. vijek]]a, ali još uvijek ima brojnih [[Kornijski jezik|keltskih]] [[toponim]]a.<ref name=brit/>
 
Nakon [[Normansko osvajanje Engleske|Normanske invazije]] [[1066]]. - Cornwall je postao [[grofovija]], koja od [[1337]]. tradicionalno pripada najstarijim sinu [[Kraljevina Engleska|engleskog]] [[monarh]]a, koji nosi [[titula|titulu]] [[Vojvoda od Cornwalla|Vojvode od Cornwalla]].<ref name=brit/>
 
Cornwall je donedavno bio [[selo|ruralni]] kraj u kom je [[poljoprivreda]] temelj [[privreda|privrede]]. Njegove [[dolina|doline]] pružaju odličnu [[pašnjak|pašu]] [[krava]]ma muzarama, a velike površine [[tresetište|tresetišta]] pružaju grubu ispašu.
[[Povrtlarstvo]] je važno u zaštićenim obalnim krajevima, jer blaga [[zima]] omogućuje uzgoj osjetljivih i ranih usjeva.
 
[[Turizam]] koji se oslanja na atraktivnu obalu, postaje sve značajniji (glavni) izvor prihoda, pa su mnoge male [[ribarstvo|ribarske]] [[luka|lučice]] kao što su; [[St Ives, Cornwall|St Ives]], [[Newquay]] i [[Polperro]] izrasle u atraktivna ljetovališta.<ref name=brit/>
 
Cornwall je omiljeno mjesto engleskih [[Penzija|penzionera]] kao njihov drugi dom, ali to uzrokuju temeljne promjene u socijalnoj strukturi kraja. Brojni obalni gradovi, a među njima naročito [[Falmouth, Cornwall|Falmouth]], [[Penzance]] i [[Fowey]] imaju velik [[luka|lučki]] promet.<ref name=brit/>
 
[[Kositar]] se iskapa u Cornwallu već najmanje 3000 godina. [[Rudarstvo]] je postala važno još u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], pa su kornvalski [[rudari]], dobili od [[monarh]]a posebne privilegije, među inim i vlastiti [[sud]] (stannary court). I pored povremenih kriza, [[kositar]] se po Cornwallu nastavio iskapati sve do [[20. vijek]]a, kad su pliće naslage iscrpljene, a ulaganje u dublje se nebi isplatilo u konkurenciji sa jeftinijim inozemnim rudama.<ref name=brit/>
Nakon tog se prorjedio broj [[rudnik]]a, posljednji udarac zadao je pad svjetskih cijena kositra - [[1980]]., pa je nakon tog i par posljednjih nekoliko [[rudnik]]a zatvoreno uz odobrenje [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|britanske vlade]].<ref name=brit>{{cite web
|url=https://www.britannica.com/place/Cornwall-unitary-authorithy-England
|title= ''Cornwall''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 28. 10. 2016}}</ref>
 
[[Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona]] je [[2006]]. upisano na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]].<ref name=brit/><ref name=un>{{cite web
|url=http://whc.unesco.org/en/list/1215
|title= ''Cornwall and West Devon Mining Landscape''
|publisher = Unesco
|language = engleski
|accessdate = 28. 10. 2016}}</ref>
 
== Izvori ==
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscatcommonscat|Cornwall}}
* [http://www.cornwall.gov.uk/ Cornwall Council] {{en icon}}
 
{{Commonscat|Cornwall}}
{{Engleske grofovije}}
 
[[Kategorija:Cornwall| ]]
[[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]]
[[Kategorija:Cornwall| ]]