UDIK – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 31:
 
==Istorijat==
 
===[[Živi spomenik]]: 2013 - danas===
{{Poseban članak|Živi spomenik}}
 
[[Živi spomenik]] je jedinstven prikaž uličnog aktivizma, u cilju izgradnje boljeg društva, ali i prihvatanje odgovornosti i [[solidarnost|solidarnosti]] za zločine koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini, ali i na prostorima bivše Jugoslavije.<ref>http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/</ref>. Politiku Živog spomenika vodi UDIK, a prva obilježavanja [[ratni zločin|ratnih zločina]] započela su [[2013]].
 
Kroz [[Živi spomenik]], opominjujući građane i državu o ratnim zločinima, te stalnom kritikom, [[Edvin Kanka Ćudić]] postao jedan od najistaknutijih zalagača procesa memorijalizacije prema civilnim žrtvama ratova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Ne osvrćući se na osuđivanja, polemike i osporavanja [[civilno društvo|civilnog društva]] i države, Edvin Kanka Ćudić je inicijator suočavanja građana [[Sarajevo|Sarajeva]] sa odgovornošću za zločine na Kazanima, bošnjačkog suočavanja sa zločinom u [[Kravica|Kravici]]<ref>http://www.otisak.ba/bih/26116-edvin-kanka-cudic-prvi-smo-obiljezili-zlocine-nad-srpskim-civilima-kazana-oluje-i-kravica.html</ref> kod [[Bratunac|Bratunca]], te hrvatske odgovornosti za zločine počinjene u vojno-policijskoj [[operacija Oluja|operaciji Oluja]].<ref>http://www.telegram.hr/politika-kriminal/predsjednici-rh-stize-vrlo-ozbiljno-pismo-iz-sarajeva-traze-da-se-distancira-od-zlocina-pocinjenih-u-ime-drzave/</ref>, zbog čega je predmet prijetnji od strane raznih nacionalista<ref>http://www.otisak.ba/bih/20585-edvin-kanka-cudic-o-prijetnjama-da-su-me-htjeli-ubiti-ne-bi-to-najavljivali.html</ref>.
 
[[2013]]. god. radikalni bošnjački novinar Fatmir Alispahić je u povodu obilježavanja godišnjice Vukovara izjavio, da se UDIK bavi "tuđim zločinima" smatrajući ih atraktivnijim, dok je [[2014]]. god. poslanik [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|SNSD]]-a u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]] Slavko Jovičić aktivnosti UDIK-a nazvao "jednostranim koje sataniziraju srpske žrtve".
 
[[2014]]. Edvin Kanka Ćudić je primio 125 prijetnji smrću gdje je zajedno sa [[Nataša Kandić|Natašom Kandić]] bio optužen od strane nacionalista da je organizacijom demostracija u Bosni i Hercegovini imao za cilj rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]].<ref>http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/preko-interneta-pozivaju-na-linc-mirovnog-aktiviste-iz-brckog/76443</ref><ref>http://www.koreni.rs/gradani-rs-ne-nasjedajte-na-podvalu/</ref>
 
[[2014]]. Dino Šimunjak, dobrovoljac u izraelskom ratu, prijetio je Edvinu Kanki Ćudiću povodom UDIK-ovog insistiranja kod Tužilaštva BiH da se uhapse dobrovoljci koji su državljani Bosne i Hercegovine, a ratuju u Izraelu.<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/brcak-iz-izraela-prijeti-clanovima-udik-a-neces-se-izvuci-iz-ovoga-cudicu/140724130</ref> Šimunjak je tom prilikom poručio: "Nećeš se iz ovog izvući, Ćudiću"<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/brcak-iz-izraela-prijeti-clanovima-udik-a-neces-se-izvuci-iz-ovoga-cudicu/140724130</ref>
 
[[2015]]. Aktivisti UDIK-a su napadnuti ispred [[Katedrala Srca Isusova|Katedrale Srca Isusova]] u Sarajevu prilikom obilježavanja godišnjice [[otmica u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Napad na aktiviste se također dogodio i 6. maja, a ponovio 9. maja iste godine.<ref>http://www.mreza-mira.net/15526-saopstenje-mreze-za-izgradnju-mira-povodom-nada-na-aktiviste-udik/</ref> Uz znak podrške njemu iste godine, oglasila se i ambasadorica [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Maureen Cormack]]<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/ambasada-sad-a-osvijetljena-duginim-bojama-uz-poruku-slavimo-razlicitost/150515143</ref>.
 
[[2015]]. Policijska uprava Centar Sarajevo je UDIK-u zabranila obilježavanje [[operacija Oluja|vojno-policijske operacije Oluja]], što je izazvalo negodovanje javnosti u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pri čemu se oglasio srbijanski ministar [[Aleksandar Vulin]] i poslanik [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|SNSD]]-a u [[Parlamentarna skupština BiH|Parlamentarnoj skupštini BiH]] [[Nikola Špirić]].<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/udik-u-sarajevu-zabranjeno-odavanje-pocasti-zrtvama-oluje/150801052</ref>
 
[[2015]]. Radikalni bošnjački novinar Fatmir Alispahić je prozivao Edvina Kanku Ćudića i UDIK povodom UDIK-ovog obilježavanja godišnjice [[zločin na Kazanima|zločina na Kazanima]], objavljujući tekst pod nazivom: "[[zločin na Kazanima|Kazani]] su povod [[Bošnjaci|bošnjačke]] pobjede".<ref>http://www.bosnjaci.net/prilog.php? pid=57213</ref>
 
[[2016]]. Fatmir Alispahić je koristeći jezik mržnje po drugi put prozvao Edvina Kanku Ćudića i UDIK svojim tekstom: "Lažni mirotvorci iz UDIK-a", u povodu obilježavanja godišnjice [[Napad na Kravicu|zločina u Kravici]], nazivajući u ovom tekstu aktiviste UDIK-a "misterioznim ublehašima i lažnim mirotvorcima"<ref>http://vijesti.bosnjaci.agency/lazni-mirotvorci-iz-udik-a-u-iskrivljuju-istinu-dva-srbina-iz-kravice-kao-8372-zrtve-iz-srebrenice/</ref>
[[2016]]. Prilikom obilježavanja [[logor Luka|logora Luka]], Udruženje logoraša Brčko se oglasilo osporavajući aktivnosti UDIK-a: "Mimo naše organizacije koja je nadležna za obilježavanje značajnih datuma su davali netačne i nepotpune informacije vezano za logor "Luka".<ref>http://www.infobrcko.com/vijesti/item/1959-udruzenje-logorasa-brcko-iz-udik-a-su-davali-netacne-i-nepotpune-informacije-za-logor-luka.html</ref>, navelo je Udruženje logoraša Brčko.
 
Kao i u prethodnim slučajevima,Edvin Kanka Ćudić, do danas nije ni potvrdio niti demantovao tvrdnje koja su iznesene protiv njega i UDIK-a.
 
===Centralna evidencija spomenika: 2015 - danas===
Linija 36 ⟶ 61:
[[2015]]. Istraživači UDIK-a su započeli prikupljanje podataka o spomenicima u BiH, na taj način stvarajući Centralnu evidenciju spomenika koji su nastali nakon rata u Bosni i Hercegovini
 
[[2016]]. na okruglom stolu u [[Mostar|Mostaru]], Edvin Kanka Ćudić je prvi put objavio informaciju da će [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH|UDIK]] do kraja [[2016]]. objaviti rezultate Centralne evidencije spomenika u BiH.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-bih-nakon-rata-podignuto-2500-spomenika</ref> Mediji su objavili da je Ćudić u [[Mostar|Mostaru]] naveo brojku od 2.500 izgrađenih spomenika, što je on prvom prilikom negirao, ali je potvrdio informaciju, da prema prikupljenim podacima do juna 2016. [[Republika Srpska]] ima 50% manje spomen obilježja koja su namijenjena žrtvama protekloga rata u odnosu na [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].<ref>http://novi.ba/clanak/76314/edvin-kanka-cudic-za-novi-ba-bakir-izetbegovic-ne-bi-posjetio-kazane-da-nije-bilo-nas</ref><ref>http://fena.ba/article/861680/cudic-rs-ima-50-posto-manje-spomen-obiljezja-u-odnosu-na-fbih</ref>
 
[[2016]]. na okruglom stolu posvećenom Centralnoj evidenciji spomenika, koji je [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH|UDIK]] održao u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], Edvin Kanka Ćudić je izjavio: "Svi spomenici koji su izgrađeni u BiH su spomenici koji njeguju bol i patnju. Nijedan od do sada izrađenih spomenika ne njeguje mir, suživot ili sve tri strane... Šokantan je primjer u [[Zavidovići|Zavidovićima]] gdje je spomenik izgrađen mudžahedinima, dok u [[Republika Srpska|RS]]-u u [[Višegrad|Višegradu]] ima spomenik ruskim dobrovoljcima".<ref>http://www.slobodnaevropa.org/a/spomenici-rat-bih/27948701.html</ref>
 
[[2016]]. na Međunarodni dan mira, UDIK je u Sarajevu predstavio registar spomenika za općinu [[Centar, Sarajevo|Centar Sarajevo]]. "Kada se radi o etničkoj pripadnosti žrtava, da se zaključiti da je 60% spomenika posvećeno stradalim Bošnjacima, oko 30% posvećeno je stradanju lica iz više različitih etničkih skupina, a 10% stranim državljanima", istakao je Edvin Kanka Ćudić. Na području općine [[Centar, Sarajevo|Centar Sarajevo]] posvećeno je 17 spomen-obilježja posvećeno je civilima, a 25 ih je izgrađeno kao čin odavanja počasti poginulim borcima vojnih jedinica, najčešće pripadnika ARBIH, te MUP-a i pripadnika stranih vojnih jedinica.<ref>http://www.federalna.ba/bhs/vijest/178336/dokumentovani-podaci-o-broju-spomenika</ref>