Razlike između izmjena na stranici "29. 9."

* [[1066]]. — Iskrcavanjem [[Normani|normanskih]] trupa kod Pevenseya počela je borba za [[Engleska|englesko]] prijestolje na koje je pravo polagao [[William I Osvajač|Vilim]], vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u [[Bitka kod Hastingsa|Bitci kod Hastingsa]] pobijedio kralja Harolda II.
* [[1399]]. — Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja [[Rikard II.|Rikarda II.]]. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači [[1400]]. došao na englesko prijestolje kao [[Henrik IV., kralj Engleske|Henrik IV.]].
<!-- * [[1399]]. — Kralj [[Richard II of England|Richard II]] postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine. -->
<!-- * [[1518]]. — Rođen je italijanski slikar [[Tintoretto (Jacopo Comin)|Jacopo Tintoretto]], jedan od najvećih majstora [[16]]. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki utjecaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste ("Tajna večera", "Posljednji sud"). -->
<!-- — Rođen je italijanski slikar [[Tintoretto (Jacopo Comin)|Jacopo Tintoretto]], jedan od najvećih majstora [[16]]. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste ("Tajna večera", "Posljednji sud"). -->
<!-- * [[1547]]. — Rođen je španski književnik [[Miguel de Cervantes|Miguel de Cervantes]].-->
<!-- * [[1573]]. — Rođen je italijanski slikar [[Caravaggio (Michelangelo Merisi da Caravaggio)|Michelangelo Merisi da Caravaggio]]. -->
<!-- * [[1758]]. — Rođen je engleski admiral [[Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|Horatio Nelson]], jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovom flotom]], a [[1805]]. je nanio je katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod [[Battle of Trafalgar|Trafalgara]]. -->
<!-- — Rođen je engleski admiral [[Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|Horatio Nelson]], jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovom flotom]], a [[1805]]. je nanio katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod [[Battle of Trafalgar|Trafalgara]]. -->
<!-- * [[1901]]. — Rođen je italijanski nuklearni fizičar [[Enrico Fermi|Enrico Fermi]], dobitnik [[Nobel Prize in Physics|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1938]]. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a [[2]]. decembra [[1942]]. u [[Chicago|ČikaguChicagu]] pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba. -->
<!-- — Rođen je italijanski nuklearni fizičar [[Enrico Fermi|Enrico Fermi]], dobitnik [[Nobel Prize in Physics|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1938]]. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a [[2]]. decembra [[1942]]. u [[Chicago|Čikagu]] pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba. -->
<!-- * [[1902]]. — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom "Optužujem", u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u [[Dreyfus affair|Drajfusovoj aferi]]. -->
<!-- — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane" i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898.) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom "Optužujem", u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". -->
<!-- * [[1904]]. — Rođen je ruski pisac [[Nikolai Ostrovsky|Nikolaj Aleksejevič Ostrovski]], tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana. Djela: romani "Kako se kalio čelik", "Rođeni u oluji". -->
<!-- * [[1911]]. — [[Italija]] je objavila rat [[Turskoj]] i upala u libijsku provinciju [[Tripolitania|Tripolitaniju]]. -->
<!-- — [[Italija]] je objavila rat [[Turskoj]] i upala u libijsku provinciju [[Tripolitania|Tripolitaniju]]. -->
<!-- * [[1913]]. — [[Rudolf Diesel|Rudolf Diesel]], njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu [[English Channel (la Manche)|Lamanš]] prilikom putovanja iz [[Antwerp|AntverpenaAntwerpena]] u [[London|London]]. -->
<!-- * [[1918]]. — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala primirje sa saveznicima ("Solunsko primirje"). -->
<!-- — [[Rudolf Diesel|Rudolf Diesel]], njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu [[English Channel (la Manche)|Lamanš]] prilikom putovanja iz [[Antwerp|Antverpena]] u [[London|London]]. -->
<!-- * [[1918]]. — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala sa saveznicima primirje. -->
<!-- * [[1918]]. — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala primirje sa saveznicima ("Solunsko primirje"). -->
<!-- * [[1923]]. — Na osnovu mandata [[League of Nations|Društva naroda]], [[Velika Britanija]] je uspostavila vlast u [[Palestini]]. -->
<!-- * [[1930]]. — Umro je ruski slikar [[Ilya Repin (Ilya Yefimovich Repin)|Ilja Jefimovič Rjepin]], glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki utjecaj na umjetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Hapšenje propagandista"). -->
<!-- * [[1938]]. — [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Njemačka]] potpisale su sporazum u [[Munich (München)|MinhenuMünchenu]] kojim je [[Njemačkoj]] dozvoljeno da pripoji [[Sudetenland|Sudetsku oblast]], dio [[Čehoslovačke]] sa njemačkom nacionalnom manjinom. [[Munich Agreement|Minhenski sporazum]] smatra se presudnim aktom kojim je [[Adolf Hitler|Hitleru]] otvoren put za otpočinjanje [[Drugog svjetskog rata]]. -->
<!-- — [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Njemačka]] potpisale su sporazum u [[Munich (München)|Minhenu]] kojim je [[Njemačkoj]] dozvoljeno da pripoji [[Sudetenland|Sudetsku oblast]], dio [[Čehoslovačke]] sa njemačkom nacionalnom manjinom. [[Munich Agreement|Minhenski sporazum]] smatra se presudnim aktom kojim je [[Adolf Hitler|Hitleru]] otvoren put za otpočinjanje [[Drugog svjetskog rata]]. -->
<!-- * [[1940]]. — [[Rumunija]] je u [[Drugom svjetskom ratu]] istupila iz [[Balkan Pact|Balkanskog pakta]] koji je [[9]]. februara [[1934]]. u [[Athens|Atini]] zaključila s [[Jugoslavijom]], [[Turskom]] i [[Grčkom]].
<!-- * [[1941]]. — U [[Babi Yar|Babi Jaru]], kod [[Kiev|Kijeva]], [[Nijemci]] su u [[Drugom svjetskom ratu]] u masakru nad [[Jevrejima]], koji je trajao dva dana, pobili [[33.771]] civila, uključujući žene i djecu. -->
<!-- * [[1941]]. — Za vrijeme [[Drugog svjetskog rata]], njemački nacisti izvršili su masakr nad [[Jevrejima]] u [[Babi Yar|Babi Jaru]], nedaleko od [[Kiev|Kijeva]]. Ubijeno je preko [[30.000]] ljudi, među kojima su bili žene, djeca i starci. -->
<!-- * [[1941]]. — U [[Moscow|Moskvi]] u [[Drugom svjetskom ratu]] počela konferencija [[SSSR]], [[SAD]] i [[Velike Britanije]], na kojoj su [[Washington, D.C.|Vašington]] i [[London|London]] uslovili pomoć slanjem britanskih divizija na istočni front i stvaranjem vazduhoplovne baze [[SAD]] u Sibiru, što je [[Moscow|Moskva]] odbila. Ipak je sklopljen [[Povjerljivi protokol]], kojim su se [[SAD]] i [[Velika Britanija]] obavezale da narednih devet mjeseci šalju oružje i opremu [[Red Army|Crvenoj armiji]]. -->
<!-- * [[1943]]. — Rodio se [[Lech Wałęsa|Lech Wałęsa]] poljski državnik i političar, prvi predsjednik demokratske [[Poljske]] i dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1983]]. godine. -->
* [[1949]]. — [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen [[11. 4.|11. travnja]] [[1945]].
<!-- * [[1957]]. — U zapadnom [[Pakistanu]] poginulo je oko [[300]] ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni s naftom. -->
<!-- * [[1958]]. — Emitovan je prvi zajednički program [[TV]] odašiljača u [[Beogradu]], [[Zagrebu]] i [[Ljubljani]]. -->
* [[1965]]. — Britanski premijer [[Harold Wilson]] pledirao je na laburističkom stranačkom danu u Blackpoolu za stvaranje zone bez atomskog oružja u Europi.
<!-- * [[1967]]. — [[International Monetary Fund|Međunarodni monetarni fond]] okupio je svojih [[106]] članica na sastanku u [[Rio de Janeiro|Rio de ŽaneiruJaneiru]], gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema. -->
<!-- — [[International Monetary Fund|Međunarodni monetarni fond]] okupio je svojih [[106]] članica na sastanku u [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiru]], gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema. -->
<!-- * [[1970]]. — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]]. -->
<!-- * [[1970]]. — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo je dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]], a [[5]]. oktobra je postao predsjednik države. Ubijen na vojnoj paradi u [[Kairu]] [[6]]. oktobra [[1981]]. od vlastitih vojnika. -->
<!-- * [[1970]]. — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]]. -->
* [[1972]]. — [[Japan]] i [[Narodna Republika Kina|Kina]] dogovorili su normalizaciju odnosa i razmjenu veleposlanika.
<!-- — [[Japan]] i [[Kina]] normalizovali diplomatske odnose. -->
<!-- — [[Japan]] i [[Kina]] su normalizovali diplomatske odnose. -->
<!-- * [[1979]]. — Predsjednik [[Ekvatorijalne Gvineje]] [[Francisco Macías Nguema|Francisco Macías Nguema]] zbačen sa vlasti u augustu [[1979]], a potom strijeljan pod optužbom da je kriv za genocid, izdaju, pronevjeru i sistematsko kršenje ljudskih prava. -->
<!-- * [[1994]]. — Na sastanku ministara odbrane, zemalja članica [[NATO]] snaga postignut je dogovor da se pojačaju napadi na položaje Vojske [[Republike Srpske]] u [[Bosni i Hercegovini]]. -->
<!-- * [[1988]]. — Mirovne snage [[United Nations|UN]]-a za [[40]]-godišnji rad dobile [[Nobel Peace Prize|Nobelovu nagradu za mir]]. -->
<!-- * [[1994]]. — Na sastanku ministara odbrane, zemalja članica [[NATO]] snaga postignut je dogovor da se pojačaju napadi na položaje Vojske [[Republike Srpske]] u [[Bosni i Hercegovini]]. -->
<!-- * [[1994]]. — Ministri odbrane članica [[NATO|NATO]]-a na sastanku u [[Seville (Sevilla)|Sevilli]] odlučili da [[NATO|NATO]] pojača vazdušne napade na položaje bosanskih [[Srba]]. -->
<!-- * [[1999]]. — Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u [[Beogradu]], kada su pokušali da dođu do rezidencije predsjednika [[SR Jugoslavije]] [[Slobodana Miloševića]] i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom. -->
<!-- * [[2000]]. — Pozivu lidera [[Demokratske opozicije Srbije]] na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja režima da falsifikuje izborne rezultate od [[24]]. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u [[Gornjem Milanovcu]] i rudari kolubarskog rudnika [[Tamnava]]. U narednim danima talas štrajkova zahvatio je cijelu [[Srbiju]], počela je blokada magistralnih puteva. -->
<!-- ** [[2000]]. — Visoki predstavnik za [[BiH]] [[Wolfgang Petritsch|Volfgang Petrič]] nametnuo [[Zakon o jedinstvenom pasošu BiH]]. -->
<!-- * [[2001]]. — [[United Nations Security Council|Savjet bezbjednosti UN]]-a usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i sprečavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predviđeno uvođenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poštovala antiterorističke mjere. -->
<!-- * [[2002]]. — Afganistanski sportaši vratili su se na međunarodna takmičenja nakon osam godina neučestvovanja. Bili su dio [[14]]. [[Asian Games|Azijskih igara]] održanih u [[Busan|Pusanu]], u [[Južnoj Koreji]]. -->
<!-- * [[2003]]. — Sud u [[Beogradu]] osudio je haškog bjegunca [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] (obojica u bjekstvu) i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. -->
<!-- * [[2003]]. — Sud u [[Beogradu]] osudio je haške bjegunce [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. -->
<!-- * [[2003]]. — Sud u [[Beogradu]] osudio je haškog bjegunca [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] (obojica u bjekstvu) i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. -->
.
 
Anonimni korisnik