Uranijum – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: yo:Uranium
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: sah:Ураниум; kozmetičke promjene
Red 4:
| colspan="2" align="center" | [[protaktinijum|Pa]] - '''U''' - [[neptunijum|Np]]
|-
| rowspan="3" valign="center" | [[neodijum|Nd]]<br />'''U'''<br /> &nbsp;
|-
| align="center" | [[ImageDatoteka:U-TableImage.png|250px]]<br /><div style="text-align: center">[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]</div>
|}
|-
Red 24:
|-
| [[Boja]]
| srebrnobela [[ImageDatoteka:U,92.jpg| 80 px]]
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#ff99cc" | <font color="black">'''Osobine atoma'''</font>
Red 32:
|-
| [[atomski radijus]]
| 175 [[pikometar|pm]]
|-
| [[kovalentni radijus]]
Red 61:
|-
| [[temperatura topljenja]]
| 1405 [[Kelvin|K]] (1132 [[stepen celzijusa|&deg;°C]])
|-
| [[temperatura ključanja]]
| 2070 K (1797 &degnbsp;°C)
|-
| [[molska zapremina]]
| 12,49&times;1049×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]
|-
| [[toplota isparavanja]]
Red 84:
|-
| [[Elektronegativnost]]
| 1,38 ([[paulingova skala|Pauling]])<br />1,22([[Alredova skala|Alred]])
|-
| [[Cpecifična toplota]]
Red 90:
|-
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]]
| 3,8&times;108×10<sup>6</sup> [[Simens|S]]/m
|-
| [[toplotna provodljivost]]
Red 115:
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 68,9 [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 5,414
| <sup>228</sup>[[torijum|Th]]
Red 121:
| <sup>233</sup>U
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 1,592&times;10592×10<sup>4</sup> [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 4,909
| <sup>229</sup>[[torijum|Th]]
Red 128:
| <sup>234</sup>U
| 0,006%
| 2,455&times;10455×10<sup>4</sup> [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 4,859
| <sup>230</sup>[[torijum|Th]]
Red 135:
| <sup>235</sup>U
| 0,72%
| 7,038&times;10038×10<sup>8</sup> [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 4,679
| <sup>231</sup>[[torijum|Th]]
Red 142:
| <sup>236</sup>U
| [[veštački radioaktivan izotop|(veš.)]]
| 2,342&times;10342×10<sup>7</sup> [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 4,572
| <sup>232</sup>[[torijum|Th]]
Red 149:
| <sup>238</sup>U
| '''99,275%'''
| 4,468&times;10468×10<sup>9</sup> [[godina]]
| [[raspad alfa|&alpha;α]]
| 4,270
| <sup>234</sup>[[torijum|Th]]
|}
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="ff99cc" | <font size="-1">Tamo gde drugačije nije naznačeno,<br />upotrebljene su [[SI]] jedinice i [[normalni uslovi]].
</font>
|-
| colspan=2 | <font size=-1>Objašnjenja skraćenica:<br /><br />zast.=zastupljenost u prirodi,<br />v.p.r.=vreme polu raspada,<br />n.r.=način raspada,<br />e.r.=energija raspada,<br />p.r.=proizvod raspada,<br />z.e=zarobljavanje elektrona
</font>
|}
 
[[ImageDatoteka:Ruda uranijuma.jpg|thumb|left]]'''Uranijum''' ('''U''', [[latinski jezik|latinski]] - ''uranium'') - je [[aktinoidi|aktinoid]] III B grupe. Među elementima koji se prirodno javljaju na [[Zemlja|zemlji]] ima najveći [[atomski broj]] a(92), slabo je radioaktivan. Prirodni uranijum se javlja u obliku 2 [[izotop]]a <sup>235</sup>U (manje od 1%) i <sup>238</sup>U (preko 99%). Izotop <sup>235</sup>U podleže spontanom razdvajanju [[atomsko jezgro|jezgra]] pod uticajem termičnih [[neutron]]a. Izotop <sup>238</sup>U prima neutrone usled čega se pretvara u <sup>239</sup>Pu ([[plutonijum]]). Veštačkom izotopu <sup>233</sup>U se takođe razdvaja jezgro, dobija se bombardovanjem <sup>232</sup>[[torijum]]a neutronima.
 
== Osobine elementa ==
 
Čist uranijum je srebrnobeo [[metal]] ogromne [[gustina|gustine]] (65% veće nego gustina [[olovo|olova]]), gradi altotropske modifikacije:
* alfa - stabilna čak do 667,7&degnbsp;°C
* beta - stabilna između 667,7 C i 774,8&degnbsp;°C
* gama - stabilna od 774,8&degnbsp;°C pa sve do temperature topljenja.
 
Uranijum u obliku praška je samozapaljiv.
 
== Zastupljenost ==
 
Uranijum je zastupljen u obliku hemijskih jedinjenja u količini od 2,4 ppm u prirodi koja nas okružuje, može se naći u stenama, [[voda|vodi]], [[biljke|biljkama]], životinjma, a čak i u ljudskom organizmu.
Red 179:
* uranit U<sub>3</sub>O<sub>8</sub> i
* K<sub>2</sub>(UO<sub>2</sub>)<sub>2</sub>(VO<sub>4</sub>)<sub>2</sub>&bull;2H•2H<sub>2</sub>O
 
Najveće zalihe ruda uranijuma se nalaze u: [[Kongo|Kongu]], severnoj [[Kanada|Kanadi]], [[SAD]] ([[Juta]], [[Kolorado]])...
 
== Jedinjenja uranijuma ==
 
Hemijska jedinjenja uranijuma su otrovna. Uranijum reaguje sa [[kiseonik]]om iz [[vazduh]]a, a kad se pretvori u prah onda se pali. Reaguje sa kiselinama [[sumpor]]a, [[hlor]]a, [[fluor]]a.
 
== Primena ==
 
Osnovna primena uranijuma je korišćenje njegovih [[izotop]]a <sup>235</sup>U kao materjal za proizvodnju [[atomska bomba|atomskih bombi]] kao i nuklearnih reaktora u nuklearnim elektranama kao i za pokretanje podmornica.
Ostale primene uranijuma:
Red 197:
* Koristi se i u fotografiji i u hemijskoj analizi.
 
== Istorija ==
 
Uranijum, u obliku prirodnog oksida, se koristio barem od [[79]] godine, i to za bojenje proizvoda od [[staklo|stakla]] u zlatnu boju (zlatno staklo sa 1% oksida uranijuma je pronađeno nedaleko od [[Napulj]]a u [[Italija|Italiji]]).
Red 205:
{{Nuklearna tehnologija}}
 
[[CategoryKategorija:Aktinoidi]]
 
{{Link FA|en}}
Red 273:
[[ru:Уран (элемент)]]
[[sa:यूरानियम]]
[[sah:Ураниум]]
[[scn:Uraniu]]
[[simple:Uranium]]