Benzin – razlika između verzija

[[imageDatoteka:Sisak oil refinery1.JPG|thumb|right|250px|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]]

'''Benzini''' su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u [[Industrija|industriji]] [[nafta|nafte]]. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih [[motor]]a s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[zrak]]a u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, [[rasplinjač]]u ili u [[pumpa|pumpi]] za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; [[isparavanje]]m ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji.

Po [[Kemija|kemijskom]] sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C₄ do C₁₂ [[atom]]a u [[molekula|molekuli]].

'''Avionski benzini''' koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje [[zrakoplov]]a kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i [[zrak]]a i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim [[atmosfera|atmosferskim tlakovima]], pored visoke [[oktanska vrijednost benzina|oktanske vrijednosti]] određena je i isparljivost i napon para. Lako isparljivi [[ugljikovodici]] svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.

[[categoryKategorija:Goriva]]