Verzija na datum 24 septembar 2016 u 00:14 uredi 213.149.51.21 (razgovor) Nema sažetka izmjene oznaka: Izmjena mobilnim izvršnikom ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 septembar 2016 u 01:37 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena m Vraćene izmjene 213.149.51.21 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Argo Novija izmjena →
Red 1: {{Infokutija jezična porodica [[Datoteka:Dialectos de las lenguas eslavas meridionales.PNG\|mini\|desno\|350px\|Južnoslavenski jezički kontinum sastoji se od dijalekatskog sistema koji se proteže od istočnih Alpa do Crnog mora a sačinjavaju ga nacionalni standardni jezici:{{legenda\|#F11C2F\|[[Slovenački jezik]]}} \|naziv = Južnoslovenski/južnoslavenski ~~{{legenda\|#FAD000\|[[Hrvatski jezik]]}}~~ \|mapa = [[Datoteka:South Slavic Europe.svg\|350px]] ~~{{legenda\|#3D9956\|[[Bosanski jezik]]}}~~ \|opis_mape = {{legend\|#008080\|[[Južnoslavenski narodi\|Južnoslavenski]] [[jezik\|jezici]]}} ~~{{legenda\|#343C99\|[[Crnogorski jezik]]}}~~ {{~~legenda~~legend\|#~~368EB9~~808080\|Ostali [[~~Srpski~~slavenski ~~jezik~~jezici]]}} \|regija = [[Jugoistočna Evropa]] ~~{{legenda\|#643C99\|[[Makedonski jezik]]}}~~ \|familycolor = Indo-European ~~{{legenda\|#C11F3F\|[[Bugarski jezik]]}}]]~~ \|fam1 = [[Indoevropski jezici\|Indoevropski]] \|fam2 = [[Balto-slavenski jezici\|Balto-slavenski]] \|fam3 = [[Slavenski jezici\|Slavenski]] \|iso5 = zls \|child1 = Istočni južnoslavenski: ([[Bugarski jezik\|bugarski]], [[Makedonski jezik\|makedonski]]). \|child2 = Zapadni južnoslavenski: ([[Slovenski jezik\|slovenski]], [[Srpskohrvatski jezik\|srpskohrvatski]]). }}[[Datoteka:Slavic languages (no legend).png\|thumb\|right\|360px\|Rasprostranjenost pojedinog južnoslavenskog jezika naspram drugih [[Slavenski jezici\|slavenskih jezika]]]] '''Južnoslovenski jezici''' su jedna od tri grane [[Slavenski jezici\|slavenskih jezika]] (uz [[Zapadnoslavenski jezici\|zapadnoslavenske]] i [[Istočnoslavenski jezici\|istočnoslavenske]]) koja je geografski razdvojena od govornika ostalih slavenskih jezika pojasom gdje se govori [[Njemački jezik\|njemački]], [[Mađarski jezik\|mađarski]] i [[rumunjski jezik]]. Južnoslavenskim jezicima govori preko 30 miliona ljudi u [[Jugoistočna Evropa\|Jugoistočnoj Evropi]]. Sami južnoslavenski jezici se dijele na istočnu i zapadnu grupu. ~~'''Južnoslovenski jezici''' su podgrupa iz porodice [[Slavenski jezici\|slovenskih jezika]]~~ ~~Djele se na:~~ zapadno-južnoslovenski jezici [[slovenski jezik]] [[hrvatski jezik]] [[gradišćanskohrvatski jezik]] [[moliški hrvatski dijalekt\|moliški hrvatski]] [[srpski jezik]] [[slavenosrpski jezik]] [[bosanski jezik]] *[[crnogorski jezik]] istočno-južnoslovenski jezici [[bugarski jezik]] [[makedonski jezik]] *[[starocrkvenoslavenski]] - ''izumrli jezik'' === Klasifikacija === Linija 30 ⟶ 23: Zapadna grupa [[Slovenski jezik]] [[~~Hrvatski~~Srpskohrvatski jezik]] [[Bosanski jezik]] [[Crnogorski jezik]] ** [[Srpski jezik]] ~~Imamo~~S ~~više~~obzirom na diskusije u vezi klasifikacije južnoslavenskih jezika potrebno je skrenuti pažnju na to da se slovenski, bugarski i ~~manje~~makedonski ~~srodne~~temelje ~~jezike.~~na različitim [[~~Standardni jezik\|standardni jezici~~dijalekt]]ima ~~temeljeni~~i nazato ~~različitim~~se ~~narječjima~~u ~~manje~~njihovom suslučaju ~~srodni~~radi o tri zasebna [[Standardni jezik\|standardna jezika]].<ref>{{cite book \|last=Friedman \|first=Victor \|language=engleski \|editor1-last=Brian \|editor1-first=D. Joseph, ur. \|title=When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence \|publisher=Ohio State University Press \|pages=261–262 \|chapter=Language in Macedonia as an Identity Construction Site \|trans_chapter=Jezik u Makedoniji s gledišta konstrukcije identiteta \|location=Columbus \|year=2003 \|oclc=50123480}}</ref> INasuprot njima, standardni ~~jezici~~jezik ~~koji~~[[Hrvatska\|Hrvatske]], se[[Srbija\|Srbije]], ~~temelje~~[[Bosna nai ~~istom~~Hercegovina\|Bosne ~~narječju~~i ~~vrlo~~Hercegovine]] sui ~~slični~~[[Crna Gora\|Crne Gore]] temelji se na istom dijalektu ([[Štokavski\|štokavskom]]),<ref>{{cite book\|last=Gröschel \|first=Bernhard \|authorlink=Bernhard Gröschel \|year=2009 \|language=njemački \|title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik \|trans_title=Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike \|series=Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34 \|location=München \|publisher=Lincom Europa \|pages=265 \|isbn=978-3-929075-79-3 \|oclc=428012015 \|lccn=2009473660 \|ol=15295665W}} {{COBISS-Sr\|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl\|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].</ref> pa se zato une ~~tim~~radi ~~slučajevima~~o ~~govori~~četiri ostandardna ~~blisko~~jezika ~~srodnim~~nego ~~jezicima~~o četiri varijante<ref>{{cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|year=2010 \|title=Jezik i nacionalizam \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf \|series=Rotulus Universitas \|deadurl=no \|location=Zagreb\| publisher=Durieux \|pages=77–90 \|isbn=978-953-188-311-5 \|lccn=2011520778 \|oclc=729837512 \|ol=15270636W \|archivedate=8.7.2012 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/690BiBe4T \|accessdate=21.8.2016}} {{CROLIB\|ID=D1500720015}}. {{COBISS-Sr\|ID=521757076}}.</ref> jednog ~~narječja~~[[Policentrični jezik\|policentričnog]] srpskohrvstskog standardnog jezika.<ref>{{cite book \|last=Bunčić \|first=Daniel \|editor1-last=Kempgen \|editor1-first=Sebastian, ur. \|title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 \|series=Welt der Slaven \|publisher=Otto Sagner \|page=93 \|language=njemački \|chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards \|trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda \|location=München \|year=2008 \|oclc=238795822}}</ref> Kriterij za klasifikaciju u varijante istog [[Policentrični standardni jezik\|policentričnog standardnog jezika]] je od samih početaka teorije policentričnosti zajednička dijalektalna osnovica.<ref>{{cite book \|last=Kloss \|first=Heinz \|editor1-last=Göschel \|editor1-first=Joachim \|editor2-last=Nail \|editor2-first=Norbert \|editor3-last=van der Els \|editor3-first=Gaston, ur. \|title=Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung \|language=njemački \|publisher=F. Steiner \|pages=310, 312 \|chapter=Abstandsprachen und Ausbausprachen \|trans_chapter=Abstand-jezik i Ausbau-jezik \|series=Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16 \|location=Wiesbaden \|year=1976 \|isbn=3-515-02305-4 \|oclc=2598722}}</ref> === Osamostaljenji dijalekti === * bugarski: [[banatski bugarski jezik]] * ~~hrvatski~~srpskohrvatski: [[moliškoslavenski dijalekt]], [[gradišćanskohrvatski jezik]] * slovenski: [[prekmurski jezik]], [[rezijanski dijalekt]]

Južnoslovenski jezici – razlika između verzija