Međunarodna klasifikacija bolesti – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 1:
'''MKB-10''' (''Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema''); ili ''(engl. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems - ICD)'' je klasifikacija koja je kod nas i u svijetu našla široku primjenu. Postoji potreba za kvalitetnim pokazateljima s područja mortalitetne i morbiditetne statistike. Upravo upotreba četveroznakovne šifre MKB-10 je bolja i preciznija od dijagnoze na latinskom ili nekom drugom jeziku. '''MKB''' je međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. MKB sadrži kodove za klasifikaciju bolesti i ostale znakove, simptome, abnormalnosti itd. MKB izdaje [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] (engl. WHO) i koristi se diljem svijeta. MKB je osmišljen zbog međunarodne usporedbe klasifikacije i ostale statistike.
== Povijest ==
Začetak ovog medicinskog klasifikacijskog sistema je u [[1900]]. godini, a danas je u upotrebi deseta revizija (ICD-10) koju je [[1992]]. godine objavila [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]].
Dosada su izdane sljedeće MKB klasifikacije:
* [[MKB-9]] je izdana [[1977]]. Godine i koristi se još uvijek u SAD-u
Red 9:
== Način klasificiranja ==
MKB predstavlja tipičnu hijerarhijsku klasifikaciju. Sve medicinske bolesti, stanja i postupci u prvoj su nivou klasifikacije podijeljeni na 21 kategoriju, pretežno prema etiologiji (npr. [[infektivne bolesti|zarazne bolesti]], [[Rak (bolest)|zloćudne novotvorine]], ozljede i trovanja) i anatomskom sistemu (npr. bolesti [[
[[Šifra]] MKB-10 je alfanumerička oznaka koja se sastoji od četiri polja, od kojih je prvo polje slovno, preostala tri polja su brojčana, a zadnje polje je od ostalih odijeljeno točkom. Troznakovne kategorije MKB-10 šifriraju sve osnovne skupine dijagnoza bolesti, stanja i postupaka, a četveroznakovne kategorije šifriraju zadnju razinu podjela bolesti, stanja i postupaka. Brojčani dio šifre odgovara sistemu serijskog šifriranja s unaprijed zadanim rasponom brojeva, što omogućuje buduća proširenja i promjene bez korjenite izmjene šifrarnika.
| |||