Razlike između izmjena na stranici "Belorusi"

Dodano 16 bajtova ,  prije 10 godina
m/м
robot Dodaje: simple:Belarusians; kozmetičke promjene
m/м (održavanje)
m/м (robot Dodaje: simple:Belarusians; kozmetičke promjene)
{{narod|
|ime=Belorusi
|slika= [[Datoteka:Soviet_Union-1961-Stamp-0.03._Belarusians.jpg|200px]]<br />Belorusi u tradicionalnoj nošnji
|upopulacija=preko 8 miliona
|populacija=[[Belorusija]], [[Rusija]], [[Poljska]], [[Ukrajina]], [[Kazahstan]], [[Litvanija]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Letonija]]
}}
 
[[Datoteka:Belarus-sidorski.jpg|frame|Bjelorus: Uladzimir Jarmošin (1942), premijer.]] '''Belorusi''' ili '''Bjelorusi''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: ''беларусы'') su [[Indoeuropljani|indoeuropski]] narod iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljen u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Jezično i etnički su srodni [[Rusi]]ma i [[Ukrajinci]]ma.
 
== Ime ==
 
== Kratka histrorija ==
[[Datoteka:Belarus.jpg|left|frame|Bjelorusi, selo Juroviči, Bjelorusija]]Početkom 6. stoljeća teritorij moderne Bjelorusije bio je naseljen Istočno-slavenskim plemenima, precima suvremenim Bjelorusima. U [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a najvažnija se nalazi u području [[Polock]]a, postaje dio Kijevske Rusije i preobraćena je na ortodoksno kršćanstvo. Nakon dezintegracije Kijevske Rusije u 13. stoljeću bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo Litvanije, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije Litvanije i Poljske [[1386]]., [[Litvanci]] se preobraćuju na latinsko kršćanstvo a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596]]. bjeloruski biskupi prihvaćaju uniju s Rimom. Većina populacije pripada unijatskoj crkvi ali plemstvo u većini adoptira katoličanstvo zajedno s poljskim jezikom i kulturom. U diobi Poljske [[1772]], [[1793]]. i [[1795]]. Bjelorusija je aneksirana Ruskom cvarstvu. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječu se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama. Završetkom seoskog ustanka 1863. koji je poveo Konstantin Kalinovski ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala]]. [[Bjelorusija]] proklamira svoju nezavisnost u ožujku [[1918]]., po kolapsu Ruskog carstva. Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920]]. zapadnu Bjelorusiju okupirala je Poljska a istočna postaje SSR, odnosno dijelom Sovjetske unije. Godine 1939. počekom Drugog svjetsog rata i zapadne teritorije okupirana je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemu je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacije. U poslije-ratnom razdoblju konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle industrijalizacije.
[[Datoteka:Akaryna.jpg|frame|bjeloruska okarina.]] Reformama sovjetskog vođe Mihaila Gorbačeva sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća među narodom dolazi do nacionalne svijesti s masovnim pokretom [[1989]]. 'Adradzhenne' (ponovno rođenje) što je uz tadašnje krize samo dovelo do skorog raspada Sovjetskog Saveza. Godine [[1991]]. formiran je Commonwealth Nezavisnih Država od bivših sovjetskih republika, a [[Minsk]] postaje glavni grad Bjelorusije.
 
== Život i običaji Bjelorusa ==
''Narodna glazba i glazbala''
 
Narodna glazba Bjelorusa je bogata a izvodi se na raznim domaćim instrumentima. Kao i u mnogim drugim krajevima u svijetu, ona se danas sve manje čuje, uglavnom u ruralnim predjelima, a njezino mjesto zauzeo je šund sa zapada. Od duhačkih glazbala oni imaju dvojnu frulu poznatu kao (parniouka, dvzajchatki, dudki, pasvisceli, hoosli, parnyia dudki) koja se sastoji od dviju cijevi različitih dužina. U istu skupunu glazbala spada i 'duda', sastoji se od mješine sačinjene od kože jazavca, koze ili teleta i s ne manje od tri cijevi različitih dužina 'soska', koja služi za upuhivanje zraka; 'perabor' koji daje melodiju i 'huk'. U južnoj Bjelorusiji [[Datoteka:Dudka.jpg|frame|left|dudka.]] poznat je rog 'roh', obično goveđi, ali se izrađuje i od drveta breze, javora ili omorike. Rogovi naravno koriste lovcima pri lovu. "Dudka" je jedan od najstarijih glazbala kod Bjelorusa, to je frula s šest rupa za prste izrađena od ražine slame. U [[Minsk]]u je zovu "Zhalejka" ili "Dudachka". Postoje i instrumenti za udaranje kao "Vuhol'nik" i "Cymbalki" ; glazbala koja zvuk daju okretanjem: "Shmyhala" i "Trashchotka".
 
''Kuhinja''
 
Kruh, krumpir, kupus i svinjetina uobičajena su hrana današnjih Bjelorusa. Tradicionalni su im obroci doručak koji se satoji od sendviča i kave. Ručak dolazi u 3 sata iza podne i sastoji se od juhe, salate i glavnog obroka. Treći, ali glavni obrok je većera, koja se služi u 8 sati navečer. Svinjetina je najpopularnija i tradicionalno uživaju u jelu znanom kao 'kotleta po krestyansky', u stvari to su svinjski kotleti koji se služe u umaku od gljiva. Machanka je umak koji se opet poslužuje s različitim mesom i palačinkama. Od juha je kod Bjelorusa uobičajena 'shtchi' (izgovor šč) koja se priprema od kisaelog zelja, krumpira i prženog luka i služi se uz kiselu kremu.
Riječna riba i riječni rak uglavnom se poslužuju i jedu po restoranima.
 
== Jezik ==
Danas Bjelorusi u gradovima govore pretežno [[ruski]] ili ''[[trasjanka]]'' (prijev. "stočna hrana"), kako zovu jednu mješavinu ruskih i bjeloruskih elemenata. [[Bjeloruski jezik]] je nakon razdoblja procvata u 90-tim godinama, ponovo potisnut jezičnom politikom [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenka]] koji je opet ruski proglasio drugim [[službeni jezik|službenim jezikom]].
 
[[Kategorija:Slaveni]]
[[ro:Belaruşi]]
[[ru:Белорусы]]
[[simple:Belarusians]]
[[sk:Bielorusi]]
[[sl:Belorusi]]
108.385

izmjena