Prava – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{otheruses}}
Prava je jedan od osnovnih geometrijskih pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.
Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj.
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena
==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
Linija 12 ⟶ 23:
<math>ax+by+c=0</math>, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.
==Analitičke definicije==
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu
<math>ax+by+c=0</math>, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.
Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:
Pomoću odsječka b na ordinati i ugla <math>\alpha</math> koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.
[[Jednačina]] prave je <math>y = m x + b</math> gdje je <math>m=\tan \alpha</math> i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.
Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.
Jednačina prave gdje je <math>\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1</math> se zove segmentska.
Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla <math>\omega</math> koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.
Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika <math>y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,</math>
==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==
Ako je dat skup tačaka <math>a = (a_1,a_2,\dots,a_n)</math>
Linija 51 ⟶ 84:
<math>d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}</math>
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).
==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==
Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u <math>R^n</math> mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:
*mogu biti identične, ako <math>A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}</math>.
*mogu biti paralelne, ako (<math>(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}</math>
*mogu da se sijeku, ako važi <math> v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}</math><math></math> i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi <math>v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}</math> ali jednačina -{A + αv = B + βu} nema rješenja.
Specijalno u <math>R^3</math> <math>v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}</math> može zameniti sa <math>v \times u = 0</math>
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu.
<math>A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v</math>.
Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.
===Rastojanje dve paralelne prave u R³===
U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori
<math>\overrightarrow{AB}</math> и <math>\overrightarrow{v}</math>
Ona se jednaka količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.
<math>d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}</math>
===Udaljenost dvije mimoilazne prave===
Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće
<math>P = A + \alpha v = (A_1+\alpha v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R</math>
<math>Q = B + \beta u, \beta \in R</math><br /><br />
Intenzitet vektora <math>\overrightarrow{AB}</math> će biti
<math>|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }</math>
Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza
<math>f(\alpha,\beta)</math> po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.
<math>\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}</math><br /><br />
Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, <math>P_0</math> i <math>Q_0,</math> čija je udaljenost minimalna udaljenost između ove dvije prave.
<math>d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 )
</math>
=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===
Specijalno u slučaju <math>R^3</math> je situacija jednostavnija i može se se riješiti preko mješovitog proizvoda.
<math>d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}</math>
==Prava u kompleksnoj ravni==
#<math>ab \| cd</math> ako i samo ako <math>\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
</math>
#a, b, c kolinearne ako i samo ako <math>\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}</math>
#<math>ab \perp cd</math> ako i samo ako <math>\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}</math>
#<math>\phi =\angle acb</math> (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako <math>\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
</math>
==Izvori==
* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium]
{{Stub-mat}}
{{Commonscat|Lines}}
[[Kategorija:Matematika| ]]
| |||