Standardni jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Izvori: dvostupčano
m sinonimni termin, možda najtransparentniji od svih
Red 1:
'''Standardni jezik''' (također '''standardni dijalekt''' ili '''standardizirani dijalekt'''), nadregionalni jezik svih slojeva društva.<ref>{{cite book|last=Stedje |first=Astrid |year=2001 |edition=5. |title=Deutsche Sprache gestern und heute : Einführung in Sprachgeschichte und Sprachkunde
|language=njemački |location=München |publisher=Fink |page=222 |isbn=3770525140 |oclc=491865109}}</ref> Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv njegovog nastanka.<ref>{{cite book |last= Daneš |first=František |editor1-last=Ammon |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Dittmar |editor2-first=Norbert |editor3-last=Mattheier |editor3-first=Klaus J. (ur.) |title=Soziolinguistik: Ein internationales Handbuch zur Wissenschaft von Sprache und Gesellschaft II |publisher=Mouton de Gruyter |page=1507 |chapter=Herausbildung und Reform von Standardsprachen |url= |series=Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft 3.2 |location=Berlin & New York |year=1988 |language=njemački |isbn=3-11-011645-6 |oclc=639109991}}</ref> Svojom nadregionalnošću standardni jezik se razlikuje od ''[[dijalekat]]a'', koji su regionalni jezici. A svojstvom da obuhvaća sve slojeve društva standardni jezik se razlikuje od ''sociolekata'', koji su jezici pojedinih slojeva društva. To znači da standardni jezik ima šire područje prostiranja od dijalekata i od sociolekata. Zato se u definicijama standardnog jezika navodi da on natkriljuje dijalekte i sociolekte.<ref>{{cite book|last=Lewandowski |first=Theodor |year=1990| edition=5. |title=Linguistisches Wörterbuch |language=njemački |url= |series=Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 |location=Heidelberg & Wiesbaden |publisher=Quelle und Meyer |page=1096 |isbn=3494021732}}</ref> Standardni jezici mogu biti monocentrični, kakav je [[japanski]] ili [[ruski]], a mogu biti i [[Policentrični standardni jezik|policentrični]], kad različite nacije govore svaka svoju standardnu varijantu jednog zajedničkog standardnog jezika, kakav je slučaj s [[engleski]]m jezikom, [[njemački]]m, [[srpskohrvatski]]m, [[francuski]]m, [[španjolski]]m, [[portugalski]]m, [[arapski]]m, [[malajski jezik|malajskim]], [[Hindu-Urdu|hindustanskim]], [[nizozemski]]m.<ref>{{cite book|editor1-last=Clyne |editor1-first=Michael G. |title=Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |url=http://books.google.hr/books?id=wawGFWNuHiwC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |publisher=Mouton de Gruyter |page=481 |series= Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin & New York |year=1992 |language=engleski |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=9. juna 2014}}</ref>