Razlike između izmjena na stranici "Obrazovanje"

Dodano 25 bajtova ,  prije 12 godina
m
robot Dodaje: kl:Ilinniartitaaneq; kozmetičke promjene
m (robot Uklanja: th:การศึกษา)
m (robot Dodaje: kl:Ilinniartitaaneq; kozmetičke promjene)
Škola je glavno sredstvo za postizanje ujednačenosti. [[Talkot Parsons]] je takođe smatrao da je škola žarište socijalizacije u modernim društvima. Škola uči djecu o tome kako se društvo ne sastoji od roditelja, rođaka, prijatelja, nego su u razredu uvjeti i mogućnosti jednaki za sve. Škola uči djecu da prihvate razliku između partikularističkih i univerzalističkih normi vrednovanja, a to je važno za uključivanje u svijet odraslih.
 
* Partikularne norme znače vrednovanje pojedinca po onome što je a ne ko je. Roditelji vrednuju dijete kao svoje, kao iznimno, kao posebno, a ne kao ostalu djecu. Ovi su standardi povezani sa pripisanim položajem.
* Univerzalističke norme znače da je pojedinac samo jedan od mnogih (jednakih) te da je njegov položaj uvjetovan poređenjem sa drugima, a ne zagarantovan unaprijed. To znači da su njegova dostignuća vrednovana sa stajališta općih mjerila, prihvaćenih u društvu, a ne sa stajališta posebnih mjerila (biti nečijim djetetom ili pripadati rasi, vjeri, naciji i slično).
 
Upravo djete uči tu razliku što je veoma važno za pripremu u budućem životu. Sa stajališta socijalizacije, obrazovanje ne znači samo prenošenje vrijednosti i normi društva, nego je prema [[Talkot Parsons|Parsonsu]] škola društvo u malom- tu se uče najvažnija pravila života.
 
=== Manifestna funkcija škole ===
 
Manifestna funkcija škole se ogleda u sljedećem:
 
* U prenošenju kulturne tradicije i socijalizaciji
* Škola znači funkcionisanje društvenog sistema kao cjeline. Škola je društvena institucija koja služi selekciji i alokaciji na društvene položaje
 
U školi bi trebalo poštivati meritokratska pravila- sistem ne pristrasnih, objektivnih mjerila vrednovanja sposobnosti, truda i dostignuća pojedinca (eng. merit-zasluga). Ova načela bi trebala da vrijede u čitavom društvu (ko radi složeniji posao trebao bi biti bolje plaćen), ali su posebno važna u školi. To znači da učenici koji se više trude i imaju bolje sposobnosti, trebali bi dobivati bolje ocijene, što će im omogućiti dalje školovanje i bolje plaćen posao, a samim tim i bolji društveni položaj.
Pored manifestnih funkcija škole postoje i latentne funkcije škole (nenamjerne uloge škole) kao to da:
 
* Škole služe kao institucije za čuvanje djece, mjesta gdje će djeca biti na sigurnom
* Škola kao "bračno tržište", može se dogoditi da mladi izaberu partnera sličnog društvenog porijekla
* U školama se razvijaju društvene vještine komuniciranja, sklapanja prijateljstva
* Mogu biti i mjesta nastanka različitih omladinskih subkultura
* Formalno obrazovanje drži mlade podalje od tržišta rada, time se smanjuje stopa nezaposlenosti i onemogućuje konkurencija između mladih i odraslih za radna mjesta
 
=== Konfliktne teorije o obrazovanju ===
 
Ove teorije naglašavaju ulogu škole u reprodukciji i legitimiranju postojećih društvenih odnosa. Školu ne vide kao priliku za izgradnju duhovnih sposobnosti pojedinca i uspon na društvenoj ljestvici već kao društveni mehanizam održavanja sistema društvene stratifikacije. Uglavnom smatraju da je škola najvažniji ideološki aparat države u kapitalizmu.
 
Država održava postojeće društvene odnose (podjela na kapitaliste i radnike). Putem represivnih aparata (policija, sudstvo, vojska) i ideoloških aparata (religija, porodica i drugo). Škola je najvažniji ideološki aparat države, jer se u školi ne uče samo znanje i vještine potrebne na radnom mjestu nego se prenosi i ideologija. Osnovna svrha ideologije u školi je da uvjeri buduće radnike da je njihov položaj prirodan, nepromijenjiv i opravdan. U školi se budući radnici uće da budu tačni, poslušni, disciplinovani kako ne bi ugrozili postojeći sistem proizvodnje i organizaciju društva u cjelini.
 
U konfliktnim teorijama možemo izdvojiti kao bitan princip korespondencije (slaganje). Odnosi u školi su sukladni (korespondentni) sa odnosima na radnom mjestu. U školi se djeca pripremaju za uloge na tržištu rada. Autoritarna struktura u školi slična je birokratskoj strukturi u preduzeću i u obje pozitivno se vrijednuje: marljivost, poslušnost, podložnost. Još je jedna sličnost: U školi se ne uči zbog znanja već zbog ocjena, a odrasli ne rade što vole svoj posao nego su motivirani jedino plaćom. Školski skriveni nastavni program ima za cilj suptilno oblikovanje djece prema zahtjevima vladajućih institucija. Učitelji oblikuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klase (savjesnost, odgovornost, pouzdanost, samokontrola, učinkovitost). Od učenika se traži da budu tačni, tihi, čekaju svoj red, prilagode se zahtjevima grupe.
 
* [[FRANCISCO FERRER & MODERNA ŠKOLA]]
 
{{Društvene nauke}}
 
[[CategoryKategorija:Odgoj i obrazovanje|* Obrazovanje]]
 
[[am:ትምህርት]]
[[ja:教育]]
[[ka:განათლება]]
[[kl:Ilinniartitaaneq]]
[[km:ការអប់រំ]]
[[kn:ಶಿಕ್ಷಣ]]
108.812

izmjena