Miocen – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Ajta (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: sl:Miocen; kozmetičke promjene
Red 8:
{|
| [[Messinij]]
| (7.246 – 5.332 [[Megaanum|MYA]])
|-
| [[Tortonij]]
| (11,608 – 7,246 MYA)
|-
| [[Serravallij]]
| (13,65 – 11,608 MYA)
|-
| [[Langhij]]
| (15,97 – 13,65 MYA)
|-
| [[Burdigalij]]
| (20,43 – 15,97 MYA)
|-
| [[Aquitanij]]
| (23,03 – 20,43 MYA)
|}
 
Pod-podjele unutar miocena se definiraju zahvaljujući prisutnosti različitih vrsta kalceroznih nanofosilnih ([[kalcit]]nih plateleta koje luče smeđe jednostanične alge) i [[foraminifera]] (jednostaničnih protista s dijagnostičkim ljušturama).
 
== Miocenska klima ==
Klima je ostala umjereno topla iako se nazavilo sporo globalno zahlađenje koje će konačno dovesti do [[pleistocen]]ske [[glacijacija|glacijacije]].
 
Iako se dugoročni trend zahlađenja nastavio, postoje dokazi o toplijem periodu kada je globalna klima sličila onoj u doba [[oligocen]]a. Miocensko zatopljenje je počelo prije 21 milijun godina i nastavilo se do 14 miliona godina, kada su globalne temperature zabilježile nagli pad. Prije 8 miliona godina su temperature još jednom naglo pale, a ledeni pokrov Antarktika se približio svojoj današnjoj veličini i debljini. [[Grenland]] je svoje velike ledenjake počeo dobijati prije 7 ili 8 miliona godina, iako je tamo klima veći dio perioda ostala dovoljno topla da održi šume sve do [[pliocen]]a.
 
== Miocenska paleogeografija ==
[[Kontinent]]i su se nastavili [[Kontinentalni pomak|micati]] prema svojim današnjim pozicijama. Od svih današnjih važnijih geografskih detalja, jedino nije bilo kopnenog mosta između [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].
 
Stvaranje planina se nastavilo na zapadu Sjeverne Amerike i u [[Evropa|Evropi]]. I kontinentalni i morski miocenski nalazi su česti šuirom svijeta, dok su morske naslage vidljive duž modernih obala. Dobro proučeni nalazi se mogu naći u Velikim nizinama Amerike te u [[Argentina|Argentini]].
 
== Miocenska flora ==
Trava se naglo raširila dok su šume pale kao žrtve opće hladnije i suše klime. Trava se također razgranala u niz vrsta i izazvala nagli porast bio-diverziteta među velikim biljožderima, uključujući kopitare (među koje spadaju moderna goveda i jeleni).
 
== Miocenska fauna ==
I morska i kopnena [[Fauna (animals)|fauna]] su bile prilično moderne. Jedino su u izolaciji [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Australija|Australije]] postojale bitno drukčije faune.
 
=== Sisavci ===
Prepoznatljivi [[vuk|vukovi]]ovi, [[konj]]i, [[dabar|dabrovi]], [[jelen]]i, [[deva|deve]], [[kit]]ovi itd. su postojali u miocenu.
 
=== Ptice ===
Prepoznatljive [[vrana|vrane]], [[patka|patke]], [[alcidae]], i [[sova|sove]] su se pojavile tokom miocena.
 
== Miocenski oceani ==
Oceani su se nastavili hladiti, te su se [[smeđe alge]], zvane [[kelp]], raširile i počele podržavati nove oblike morskog života, kao [[vidra|vidre]], [[ribe]] i razne [[beskralježnjaci|beskralježnjake]].
 
== V. također ==
* [[Geološka kronologija]]
 
== Literatura ==
* [http://www.pbs.org/wgbh/evolution/change/deeptime/miocene.html PBS Deep Time: Eocene]
* [http://www.ucmp.berkeley.edu/tertiary/mio.html UCMP Berkeley Miocene Epoch Page]
 
{{Neogene Footer}}
 
[[CategoryKategorija:Geološka doba]]
 
[[ast:Miocenu]]
Red 96:
[[simple:Miocene]]
[[sk:Miocén]]
[[sl:Miocen]]
[[sv:Miocen]]
[[uk:Міоцен]]