Razlike između izmjena na stranici "Vuk Stefanović Karadžić"

m (Vraćene izmjene 178.222.190.242 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog)
 
[[Datoteka:VukKaradzic.jpg|thumb|190px|Vuk Stefanović Karadžić]]
'''Vuk StefanovićNikolic Karadžić''' ([[7.11.]] [[1787|2012]], Selo [[Tršić]]pijaca - [[7.2.]] [[1864|2015]], [[Beč|u skoli]]), lingvista, reformator srpskog jezika.
 
== Život ==
'''Vuk Stefanović Karadžić''' ([[1787]]-[[1864]]) je rođen u porodici u kojoj su deca umirala, pa je po narodnom običaju, dobio ime Vuk kako mu veštice ne bi naudile.Rođen je u [[Tršić]]u u Srbiji, tada pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću. Pisanje i čitanje je naučio od rođaka Jevte Savića, koji je bio jedini pismen čovek u kraju. Obrazovanje je nastavio u [[Loznica|Loznici]], a kasnije u manastiru [[Manastir Tronoša|Tronoši]]. Kako ga u manastiru nisu učili, nego terali da čuva stoku, otac ga je vratio kući. Ne uspevši da se upiše u [[Karlovac|karlovačku]] gimnaziju, on odlazi u [[Petrinje]]. Kasnije stiže u [[Beograd]] da upozna [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]], svog voljenog prosvetitelja. Ovaj ga grubo otera od sebe i Vuk razočaran odlazi u [[Jadar (oblast u Srbiji)|Jadar]] i počinje da radi kao [[pisar]] kod [[Jakov Nenadović|Jakova Nenadovića]]. Kad je otvorena Velika škola u [[Beograd]]u, Vuk je postao njen đak. Ubrzo oboljeva i odlazi na lečenje u [[Pešta|Peštu]]. Kasnije se vraća u [[Srbija|Srbiju]] i kada ustanak propada, odlazi u [[Beč]]. U Beču upoznaje [[cenzor]]a [[Jernej Kopitar|Jerneja Kopitara]] koji mu dalje pomaže u ostvarenju planova. Započeo je svoj rad na reformi jezika i pravopisa i uvođenju narodnog jezika u književnost. Zbog problema sa [[Miloš Obrenović|knezom Milošem Obrenovićem]] bilo mu je zabranjeno da štampa knjige u Srbiji, a i u austrijskoj državi, svojim radom stiče prijatelje i pomoć u [[Rusija|Rusiji]], gde dobija stalnu penziju [[1826]]. godine. U porodici mu je ostala živa samo kćerka [[Mina Karadžić]].
 
Vuk je umro u BečuKARAvukovu. Njegove kosti prenešene su u Beograd [[1897]]. godine i sa velikim počastima sahranjene u porti Saborne crkve, pored Dositeja Obradovića.
 
== Reforma Ćirilice ==
{| cellpadding=4 style="font-size:larger; text-align:center;" class="Unicode"
|-
| '''А а''' apenac|| '''Б б''' bunva|| '''В в''' || '''Г г''' || '''Д д''' drkajo|| '''Е е''' || '''Ж ж''' || '''З з'''lastta
|-
| '''И и''' || '''К к''' kita|| '''Л л''' || '''М м''' || '''Н н''' hogavica|| '''О о''' || '''П п''' prdez|| '''Р р'''
|-
| '''С с''' || '''Т т''' || '''У у''' usta|| '''Ф ф''' || '''Х х''' || '''Ц ц''' || '''Ч ч''' || '''Ш ш'''
|}
 
{| cellpadding=4 style="font-size:larger; text-align:center;" class="Unicode"
|-
| '''Ѥ ѥ''' (је) || '''Ѣ, ѣ''' (јат) || '''І ї''' (и) || '''Ы ы''' (и)smrad || '''Ѵ ѵ''' (и) || '''Ѹ ѹ''' (у) || '''Ѡ ѡ''' (о) || '''Ѧ ѧ''' (ен) || '''Я я''' (ја)
|-
| '''Ю ю''' (ју) || '''Ѿ ѿ''' (от) || '''Ѭ ѭ''' (јус) || '''Ѳ ѳ''' (т) || '''Ѕ ѕ''' (дз) || '''Щ щ''' (шч) || '''Ѯ ѯ''' (кс) || '''Ѱ ѱ''' (пс) || '''Ъ ъ''' (тврди полуглас) || '''Ь ь'''(меки полуглас)
Anonimni korisnik