Čakovec – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Бот: Измена категорије Kategorija:Hrvatski gradovi
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: sv:Čakovec; kozmetičke promjene
Red 10:
}}
 
'''Čakovec''' ([[zemljopisna širina]] 46.38 N, [[zemljopisna dužina]] 16.43 E, [[nadmorska visina]] 164 [[metar|m]]) je grad u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Međimurska županija|Međimurske županije]], regije koja se nalazi između rijeka [[Mura|Mure]] i [[Drava|Drave]] i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz [[2001]]. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno [[Hrvati|Hrvata]] i [[katoličanstvo|rimokatolikrimokatolika]]a, a najveće manjine su [[Romi]], [[Srbi]] i [[Slovenci]]. Na mađarskom jeziku grad se naziva '''Csáktornya'''.
 
== Promet ==
 
Prva željeznička pruga sagrađena je [[1860]]., a povezivala je [[Budimpešta|Budimpeštu]] s lukama [[Rijeka|Rijekom]] i [[Trst]]om. Čakovec je željeznicom s [[Mursko Središće|Murskim Središćem]] i [[Lendava|Lendavom]] povezan [[1889]]. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u [[Goričan]]u s [[Zagreb|Zagrebom]]om, [[Karlovac|Karlovcem]] i [[Jadransko more|Jadranskim morem]].
 
== Povijest ==
 
U [[Starovijekovni Rim|Rimsko]] doba, kako [[Strabo]] zapisuje i izvještava u [[1. stoljeće|1. stoljeću]], na današnjem mjestu Čakovca bila je '''Aquama''' (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa [[Dimitrius Chaky|Dimitriusa Chakyja]], koji je početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta [[1328]]. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima [[1333]]. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je [[1547]]., kad je [[Nikola Šubić Zrinski]] od [[Siget]]a postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. [[Vojvoda]] [[Juraj Zrinski]] dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja [[29. svibnja]] [[1579]]., što je bio početak pretvaranja ČakovcaČakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. [[1738]]. grad je razoren potresom, a [[1741]]. požarom. Još jedan potres pogodio je grad [[1880]]. Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] vlasnici grada postaju grofovi '''Feštetići''', a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. [[1848]]. [[ban]] [[Josip JelačićJelačić]] oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a [[1893]]. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od [[1941]]. do [[1945]]. grad je bio pod [[Mađarska|mađarskom]] okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija
 
== Danas ==
 
ČakovecČakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, ČakovecČakovec ima [[Gimnazija|Gimnaziju]], tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.
 
Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji ('''Čateks''', '''Međimurska Trikotaža'''), industriji obuće ('''Jelen'''), proizvodnji hrane ('''Vajda''', '''Čakovečki mlinovi''') i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke '''Zrinski'''. Iako je Čakovec grad moderne [[arhitektura|arhitekture]], dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni [[muzej]] Međimurja u [[dvorac|dvorcu]] čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, [[1999]]. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana [[2003]]. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od [[2002]]. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.
Red 34:
* [[Joža Horvat]] - avanturist i pisac
* [[Robert Jarni]] - bivši [[nogomet|nogometaš]]
* [[Ladislav Kralj-Međimurec]] - umjetnik, [[akvarel|akvarelist]]ist
* [[Dražen Ladić]] - bivši nogometni [[vratar (sport)|vratar]]
* [[Ivan Novak]] - povjesničar i političar
Red 44:
* [[Nikola Zrinski]] - vojnik, pjesnik i [[filozofija|filozof]]
* [[Petar Zrinski]] - vojnik i političar
* [[Vinko ŽganecŽganec]] - [[folklor]]ist
PETRA NARANČA - KARATISTICA
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.cakovec.hr/ ČakovecČakovec]
* [http://www.cakoveconline.com/ ČakovecČakovec Online]
* [http://www.tourism-cakovec.hr/ Turistička zajednica Grada Čakovca]
=== Kultura i zabava ===
* [http://www.mdc.hr/cakovec/ Muzej Međimurja]
* [http://www.czk-cakovec.hr/ Centar za kulturu] - kazalište
* [http://www.safcakovec.com/ ŠAF] - radionica animiranih filmova
 
=== Lokalne novine ===
* [http://www.medjimurje.com/ MeđimurjeMeđimurje]
* [http://www.mnovine.hr/ MeđimurskeMeđimurske novine]
 
=== Sport i rekreacija ===
* [http://www.ekom.hr/ Sportski objekti i kupalište]
* [http://www.ipc.hr/rkpipoipc/pipoipc.asp Rukometni klub "Pipo IPC"]
* [http://www.nk-medjimurje.hr/ Nogometni klub "MeđimurjeMeđimurje"]
* [http://www.pk-cakovec.hr/ Plivački klub "ČakovecČakovec"]
* [http://www.pkmc.hr/ Plivački klub "MeđimurjeMeđimurje"]
* [http://www.ipc.hr/fpuncec/ Teniski klub "Franjo PunčecPunčec"]
 
{{Međimurska županija}}
Red 94:
[[sl:Čakovec]]
[[sr:Чаковец]]
[[sv:Čakovec]]
[[tr:Čakovec]]