Verzija na datum 14 april 2009 u 18:44 uredi 92.240.53.68 (razgovor) Nova stranica: Neoklasicizam ili Klasicizam je pokret u umjetnosti 19. stoljeća kada se uslijed razvoja znanosti, koji je omogućavao putovanja građana iz takozvanog visokog društvenog sloja, te …		Verzija na datum 4 oktobar 2009 u 10:59 uredi poništi Ivan Štambuk (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 521 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Pantheon_wider_centered.jpg\|500px\|thumb\|Panoramski pogled unutrašnjosti pariškog ''[[Panthéon]]a''.]] Neoklasicizam ili Klasicizam je pokret u umjetnosti 19. stoljeća kada se uslijed razvoja znanosti, koji je omogućavao putovanja građana iz takozvanog visokog društvenog sloja, te mnogih arheoloških akcija, pojavio interes za antiku i klasično. Za stil su karakteistična antička mjerila ljepote i sklad, te renesansni naturalizam u slikatstvu i kiparstvu. Također su preuzete antičke frizure i stil odjevanja (odijevali su toge, a na nogama nosili ravne sandale, nmještaj je pojednostavljen (u odnosu na rokoko, koji prethodi ovome stilu), koji je također rađen po uzoru na rimske ležaljke, a i arhitektura obiluje stupovljem po uzoru na ono iz grčke. '''Neoklasicizam''' je umjetnički pravac koji se uvelike oslanja na klasičnu [[umjetnost stare Grčke]] i [[Umjetnost starog Rima\|Rima]]. Kolijevkom neoklasicizma smatra se [[Rim]] u trećoj četvrtini [[18. stoljeće\|18. stoljeća]], no razvio se tek u [[Francuska\|Francuskoj]] zahvaljujući [[racionalizam\|racionalizmu]] francuskog duha, prosvijećenosti [[enciklopedija\|enciklopedista]] i novim [[društvo\|društvenim]] odnosima koje je donijela [[Francuska revolucija]]. ==Osobitosti== [[Datoteka:British Museum from NE 2.JPG\|thumb\|200px\|''[[Britanski muzej]]'' u [[London]]u.]] Krajem 18tog stoljeća [[Engleska umjetnost\|Engleski]] i [[Francuska umjetnost\|Francuski]] umjetnici su reagirali protiv lakomosti [[Rokoko]]a tako što su stvarali "ozbiljniju" umjetnost pravilnijih linija s jasnijim krivuljama koje su zagospodarile na svim poljima umjetnosti, od [[Arhitektura\|arhitekture]] i dekoracija [[Dizajn interijera\|interijera]] do [[kiparstvo\|skulpture]]. Za stvaranje takve umjetnosti gledali su natrag u prošlost, u [[Antika\|Antiku]], u želji da ostvare novu "klasičnu" umjetnost, iako nisu koristili izraz "Neoklasicizam" ("Klasika" u ovom kontekstu označava ne samo [[Umjetnost stare Grčke\|klasičnu grčku umjetnost]], nego cijelu umjetnost antičkih Grčke i [[Umjetnost starog Rima\|Rima]]). U isto vrijeme pokušavali su biti precizniji, vjerniji modelu, u skladu s razvojem znanosti i ukusom vremena koje je uživalo u antičkim djelima koja su se naveliko skupljala. Na pojavu novog stila utjecala su i nove iskopine u [[Pompeji]]ma i [[Herkulanej]]u, gdje se otkrilo kako je grčka umjetnost bila originalni izvor klasičnog stila. ==Arhitektura== Veliki broj raznolikih građevina u Grčkom i Rimskom stilu nastalo je na prijelazu iz 18tog u 19to stoljeće, sve od ladanjskih kuća do velikih javnih zgrada (npr. ''[[Britanski muzej]]'' u [[London]]u). Jedna od prvih jasnih reakcija protiv rokokoa je ujedno i najveći spomenik neoklasicizma je ''[[Panteon (Pariz)\|Panteon]]'' u [[Pariz]]u (1755.-92), [[Jacques Germain Soufflot\|Jacquesa Germaina Soufflota]] (1713.-80). Glatke, oskudno ukrašene površine apstraktno su pravilne, stroge, ozbiljne, dok je ogroman [[portal]] rađen direktno prema antičkim uzorima [[Rimski hram\|rimskih hramovima]]. Jedan od rijetkih uspješnih rješenja koja su iskoristila grčki [[dorski stil]] bila su i ''[[Brandenburška vrata]]'' u [[Berlin]]u (1788.-91). Sličan razvoj se dogodio u [[SAD]]u gdje je [[Thomas Jefferson]] svojim građevinama, ''vilom [[Monticello]]'' i ''vijećnicom (Capitol) u [[Richmond]]u'', započeo tzv. "[[Kolonijalni stil]]" koji se bazirao na [[Paladijanizam]] ili rimski neoklasicizam. ==Slikarstvo== [[Datoteka:David-Oath of the Horatii-1784.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|[[Jacques-Louis David]], ''[[Zakletva Horacija]]'', 1784., ulje na platnu, 329.8 x 424.8 cm, [[Louvre]].]] U neoklasicizmu crtež postaje primarno sredstvo izražavanja, dok boja ima drugorazredni značaj i svodi se na akromatske tonove. Prostor je skučen i često iza figure u prvom planu. S obzirom da je [[Umjetnost starog Rima\|rimsko slikarstvo]] bilo slabo poznato, slikari su se trudili da ostvare "[[Stari Rim\|rimska]]" samosvjesna i ponosna stremljenja. U tome je možda prvi bio [[Amerikanci\|Amerikanac]] [[Benjamin West]] sa svojim slikama herojskih tema koje su veličale [[Britansko Carstvo]] kao što je npr. ''Smrt generala Wolfea''. U slikarstvu je klasičnim korijenima najbliži bio [[Francuzi\|Francuz]] [[Jacques Louis David]] (1748.-1825.). Likovi na njegovim slikama se šire kao kakav antički reljef, a likovi su čvrsti i nepomični kao kipovi, ali je David unio i realizam u detalje koji nije postojao u [[Renesansa\|renesansi]]. Tema visokog morala, jasnih linija i strogih boja njegove slike ''[[Zakletva Horacija]]'' započela je kult [[republika]]nskih vrlina u Francuskoj koji je uskoro ostvaren u stvarnosti u [[Francuska revolucija\|Francuskoj revoluciji]]. David je aktivno sudjelovao u revoluciji i tijekom nekoliko godina upravljao je umjetničkim poslovima nacije (Takoreći – nametnuo je svoj stil!). U tom razdoblju naslikao je svoju najveću sliku – ''[[Maratova smrt]]''. Ovo platno posvećeno heroju mučeniku predstavlja povijesnu činjenicu na vjerski način; priziva [[Caravaggio]]vsku tradiciju religijskog slikarstva. Kad je David upoznao [[Napoleon]]a, postao je njegov vatreni sljedbenik i naslikao je nekoliko slika koje slave cara. Njegova slika ''[[Napoleon prelazi Alpe]]'' se može smatrati političkim [[Romantizam\|romantizmom]]. Neoklasicizam za vladanja Napoleona se naziva "[[ampir]] stil" (francuski ''empire'' = carski). Davida je na tom mjestu naslijedio njegov učenik [[Antoine-Jean Gros]] (1771.-1835.), a njega isto Davidov učenik [[J. A. D. Ingres]]. Kod obojice, iako su slijedili svog učitelja, osjetila se težnja [[barok]]noj dramatičnosti i egzotičnosti boja. (Ingres – ''[[Napoleon kao Jupiter]]'' – 1804., ''[[Odaliska]]'' – 1814.). [[Datoteka:Psyche revived Louvre MR1777.jpg\|thumb\|lijevo\|200px\|[[Antonio Canova]], ''Amor i Psiha'', 1793., mramor 165 x 168 x 101 cm, [[Louvre]].]] ==Kiparstvo== [[Datoteka:Ваза. 1830-ые..jpg\|thumb\|Porculanska "Medici Vaza" dekorirana u "Pompejskom" crno-crvenom stilu, [[Sankt Petersburg]], oko 1830.]] Na [[kiparstvo]] je u istoj mjeri kao na slikarstvo utjecala [[antika]]. Otkriće grčkih kipova kao što je bio ''[[Apolon Belvederski]]'' potakle su umjetnika kao što je bio [[Antoine Houdon\|Antoinea Houdona]] da svojim kipovima pored jakog individualnog karaktera doda antičke elemente (npr. draperije rimskih [[toga]]) da bi dobili antičku dostojanstvenost (njegovi portreti ''[[Voltaire]]'' iz [[1781.]] ili ''[[George Washington]]'' iz [[1792.]] g.). [[Antonio Canova]] doslovno kopira antičke poze u [[portret]]ima svojih suvremenika, kao što je ''portret Napoleonove sestre [[Paulina Borghese\|Pauline Borghese]]'' ([[1808.]]) koji se uklapa u "Empir stil" čistog neoklasicizma. ==Primijenjene umjetnosti== Neoklasicizam je bio uspješan i u [[Primijenjene umjetnosti\|primijenjenim umjetnostima]] kao što je [[Dizajn interijera\|uređenje interijera]]. To je najočitije u genijalnim rješenjima [[Škoti\|škotskog]] arhitekta [[Robert Adam\|Roberta Adama]] koji je uređivao i svoje i građevine drugih arhitekata. Takve unutarnje dekoracije su slijedile rimski stil, ali u isto vrijeme njegovi [[stup]]ovi, [[friz]]ovi, [[Vijenac\|vijenci]] i [[Urna\|urne]] stvaraju jednu [[Reinterpretacija\|reinterpretaciju]] koja je vesela i svježa. Tako je [[trpezarija]] u ''Saltram House-u'' svijetlog prozračnog ugođaja postignutog [[pastel]]nim bojama s plastičnim [[reljef]]ima, elegantnim namještajem i blagim [[pejzaž]]nim slikama. Brojna [[keramika]] koju je razvijao [[Josiah Wedgwood]] u svojoj tvornici u [[Staffordshire]]u posjeduje istu vještinu aranžiranja bijelih reljefnih ukrasa. Te se posude i danas prodaju širom svijeta u originalnim dizajnima iz 19tog stoljeća. [[Ampir]], kao umjetnički stil i odraz ukusa na početku 19. stoljeća (1800.-1830.) prožeti će cjelokupan životni ambijent i ponašanje ondašnjeg društva. Najviše se odrazio na [[Primijenjene umjetnosti\|umjetnički obrt]] - izradu pokućstva, [[nakit]]a, opremu knjiga, pri čemu se uzorci traže iz [[Antika\|antike]], poglavito [[Umjetnost starog Rima\|Rima]] i [[Umjetnost drevnog Egipta\|starog Egipta]]. ==Poveznice== * [[Ampir]] ==Vanjske poveznice== {{commonscat\|Neoclassicism}} * [http://www.znanje.org/i/i26/06iv06/06iv0624/NEOKLASICIZAM.htm Neoklasicizam na Znanje.org] * [http://www.all-art.org/history356_contents_neoclassicism.html Neoklasicizam na "History of Art" (engl.)] [[Kategorija: Umjetnička razdoblja]] [[Kategorija:Neoklasicizam]] <!-- interwiki --> [[ar:الحركة الكلاسيكية الجديدة]] [[az:Neoklassisizm]] [[bg:Неокласицизъм]] [[ca:Neoclassicisme]] [[cs:Novoklasicismus]] [[da:Nyklassicisme]] [[de:Neoklassizismus (Kunst)]] [[en:Neoclassicism]] [[es:Neoclasicismo]] [[eu:Neoklasizismo]] [[fr:Néoclassicisme]] [[gl:Neoclasicismo]] [[he:נאו קלאסיציזם]] [[it:Neoclassicismo]] [[ja:新古典主義]] [[nl:Neoclassicisme]] [[nn:Nyklassisismen]] [[pl:Neoklasycyzm]] [[pt:Neoclassicismo]] [[ru:Неоклассицизм]] [[scn:Neuclassicismu]] [[sk:Neoklasicizmus]] [[sv:Nyklassicism]] [[th:ศิลปะฟื้นฟูคลาสสิค]] [[tr:Neoklasisizm]] [[uk:Неокласицизм]] [[vls:Neoclassicisme]] [[zh:新古典主義]]

Neoklasicizam – razlika između verzija