[[Datoteka:Flag-map of Yugoslavia.svg|250px|desno|thumb|Zastava oivičena granicama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]]]
'''Jugonostalgija''' (također '''jugo-nostalgija''', '''yugonostalgija''' ili '''YU-nostalgija''') je izraz nastao spajanjem riječi [[Jugoslavija]] i [[nostalgija]], a kojim u najširem smislu odražava pozitivan stav prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] (SFRJ) kod građana [[država]] nastalih njenim [[Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|raspadom]]. Izraz se u užem smislu koristi u dva značenja - negativnom i afirmativnom.
== Negativna upotreba ==
Izraz se prvi put javio u negativnom smislu za vrijeme [[raspadRaspad SFRJSocijalističke Federativne Republike Jugoslavije|raspada JugoslavijeSFRJ]], odnosno kao pežorativni izraz kojim su se od strane separatista u [[Slovenija|Sloveniji]] ili [[Hrvatska|Hrvatskoj]] omalovažavali ili ismijavali pobornici opstanka Jugoslavije. Kasnije je taj izraz postepeno u iste svrhe preuziman od strane [[Srbi|srpskih]] nacionalista u [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] kako bi se difamirali zagovornici političkog kompromisa sa Bošnjacima i Hrvatima. Otada se od strane [[nacionalizam|nacionalističkih]] i [[desnica|desnih]] krugova u novonostalim državama gotovo univerzalno koristi kao svojevrsni eufemizam za "anacionalne izdajnike". Pojam jugonostalgičar smišljen je kao neka vrsta protestne i uvredljive političke psovke. Pojavio su u plimi samonikli pojmova kojima su političari i novinari početkom 90-tih godina prošlog stoljeća označavali pojedince koji se nisu slagali s bujanjem nacionalizma. Nekoliko je pogrdnih skupnih imenica tih dramatičnih godina steklo najveću medijsku i političku slavu: jugonostalgičari, [[jugokomunisti]] i oficirska djeca. Najraniju upotrebu pojma jugonostalgičari nalazimo u jednom osječkom govoru [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]]. [[Dubravka Ugrešić]] u eseju Konfiskacija pamćenja kaže kako je jugonostalgičar u Hrvatskoj početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bila politička i medijska oznaka za "sumnjivog čovjeka", "narodnog neprijatelja", pa i "izdajicu".<ref name="Pogled">Maja Hrgović, 80-te su bile godine, Novi List/Pogled str. 21, 5.4.2014.</ref>
