Sremski front – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Igorwindsor (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 89.212.10.185 |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 4:
'''Sremski front''' je formirala nemačka komanda Jugoistoka ([[Armijska grupa F]]) nakon [[bitka za Srbiju|poraza u Srbiji]] krajem oktobra [[1944]]. godine, kako bi zaustavila prodor [[NOVJ]] i [[Crvena Armija|Crvene Armije]] ka zapadnim oblastima Jugoslavije.
Sremski front je bio deo šireg [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnog fronta]] Trećeg Rajha u Europi. Svojim gornjim krakom nadovezivao se na dravski front od Virovitice do njenog ušća u [[Dunav]], a donjim na drinski front od
Snage Vermahta u južnoj Panoniji bile su slabe, pa su Nemci nastojali da što pre [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|dovedu delove Armijske grupe E sa juga]]. U prvoj fazi Nemci su raspolagali samo improvizovanim formacijama poput [[divizija Bether|divizije Bether]], pa su bili primorani na postepeno povlačenje. U januaru [[1945]]. su dovedenim snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] uspeli da stabilizuju front na duže vreme.
Savezničke snage sastojale su se najvećim delom od delova [[NOVJ]], odnosno [[Jugoslovenska armija|Jugoslovenske armije]]. Ove snage bile su do kraja 1944. ojačane artiljerijskim i specijalističkim jedinicama Crvene armije, a tokom decembra 1944. i celovitim korpusnim sastavima Crvene armije i Bugarske armije. Od početka 1945. u borbama su učestvovale samo jedinice [[Jugoslovenska armija|Jugoslovenske armije]]. uz sopstvenu vazdušnu podršku. Borbe su imale karakter dugotrajnih iscrpljujućih frontalnih rovovskih borbi sve do [[12. april]]a [[1945]]. godine, kada je Sremski front probijen.
Nakon proboja sremskog fronta snage [[JNA|Jugoslovenske armije]] za nepun mesec dana oslobodile su čitavu teritoriju [[okupirana Jugoslavija|okupirane Jugoslavije]], i [[Istra|Istru]] i Slovenačko primorje, a neke jedinice dospele su i do [[Trst]]a. Pred udarima Jugoslovenske armije kapitulirala je grupa armija "E" i zarobljen je general [[Aleksandar fon Ler]], odgovoran za razaranje [[Beograd]], aprila [[1941]]. godine.
Red 16:
=== Savezničke snage ===
Na Sremskom frontu angažovane su brojne snage, kako [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]], [[Crvena armija|Crvene armije]] i Bugarske narodne armije.
Jugoslovenskim jedinicama na Sremskom frontu do [[10. novembra]] komandovao je štab [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpusa]], taktički potčinjen štabu [[Prvi proleterski korpus NOVJ|1. proleterskog korpusa]], a zatim neposredno štab [[Prvi proleterski korpus NOVJ|1. proleterskog korpusa]]. Ovaj štab je [[1. januara]] [[1945]]. preformiran u štab [[Prva armija JA|Prve armije JA]].
Snage Crvene armije, angažovane u početku, činile su artiljerijske i specijalizovane jedinice za podršku delovima NOVJ. Tokom decembarske ofanzive angažovani su 68. streljački korpus i Dunavska rečna flotila. Vazdušnu podršku pružala je vazduhoplovna grupa Vitruk, a kasnije [[11. vazduhoplovna lovačka divizija NOVJ|11. lovačka]] i [[42. vazduhoplovna jurišna divizija NOVJ|42. jurišna vazduhoplovna divizija JA]]. Bugarska Prva armija
Jugoslovenske jedinice, angažovane u borbama na Sremskom frontu, popunjavane su regrutima iz [[Srbija|Srbije]]. Krajem [[1944]]. i u zimu [[1945]]. godine sprovedene su dve mobilizacije u oslobođenoj Srbiji. Sa mladim borcima održavani su kursevi, vojne obuke, a potom su upućivani u borbene jedinice. Oni su u velikoj većini činili sastav svih jedinica, kako srpskih, tako i crnogorskih, bosanskih i hrvatskih (sem makedonskih). Tokom novembra [[Prva proleterska divizija NOVJ|Prva proleterska]], [[Peta krajiška divizija NOVJ|Peta krajiška]] i [[Šesta lička divizija]] su [[Preoružanje jedinica NOVJ sovjetskim naoružanjem|preoružane i potpuno opremljene sovjetskim naoružanjem]], dok su ostale divizije preoružane tokom decembra. U sastavu divizija formirane su artiljerijske brigade.
|