Razlike između izmjena na stranici "Finski rat"

Bez izmjene veličine ,  prije 4 godine
m/м
Sankt-Peterburg > Sankt Peterburg; germanizam na latinici bez crtice
m/м (Sankt-Peterburg > Sankt Peterburg; germanizam na latinici bez crtice)
 
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 12. 09. 2015}}</ref>, ali je on to odbio. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] se nadao da će sama [[Rusko Carstvo|ruska]] prijetnja biti dovoljna da slomi Gustava IV, dok je Rusima to dobrodošlo da se riješe potencijalnih neprijatelja razmještenih preblizu preblizu [[Sankt- Peterburg]]a.
 
Situacija po Švedsku je postala daleko ozbiljnija [[1807]]., kad su tad ujedinjene [[Danska]] i [[Norveška]] objavile [[rat]] Švedskoj i tako je potpuno izolirale.<ref name=val/> Ruska vojska pod zapovjedništvom generala Friedricha von Buxhöwdena prodrla je u Finsku [[21. februar]]a [[1808]]., iako su [[Rusko Carstvo|Rusi]] formalno objavili rat Švedskoj tek u [[april]]u. Šveđane je taj napad iznenadio, jer su u Finskoj imali samo par hiljada vojnika, oni su glavninu svojih snaga rasporedili na zapadu očekujući [[Danska|dansko]]-[[Norveška|norveški]] napad.
U [[maj]]u je švedska [[flota]], uz punu podršku lokalnog stanovništva, nanjela novi poraz Rusima, prisilivši pritom na predaju kontingent poslan na [[Gotland]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanski]] kontigent poslan kao pomoć, pod zapovjedništvom [[general]]a Johna Moorea, uplovio je u [[göteborg]]šku [[luka|luku]] [[26. maj]]a, ali je zbog razvoja situacije na [[Iberijski poluotok|Iberijskom poluotoku]] (i navodnih neslaganja sa kraljem [[Gustav IV Adolf od Švedske|Gustavom IV]]), njegov najveći dio otplovio u [[Španjolska|Španjolsku]].<ref name=val/>
 
Nakon prethodnih poraza u [[april]]u, ruski kontingent generala Buxhöwdena dobio je značajna pojačanja, pa je nakon osiguranja mira u svojoj pozadini, krenuo sredinom [[august]]a [[1808]]. u novu ofenzivu. Rusi su izvojevali važne pobjede u bitkama kod [[Kuortane]] ([[1. septembar]]), Salmia ([[2. septembar]]) i [[Oravainen]]a ([[14. septembar]]), pa su unatoč poraza kog su pretrpili u [[Bitka kod Jutasa|Bitci kod Jutasa]] [[13. septembar|13. septembra]] od generala Georga Carla von Döbelna, natjerali Šveđane da se povuku iz Finske. Buxhoeveden je [[29. septembar|29. septembra]] na početku [[zima|zime]] potpisao primirje sa Šveđanima, zbog tog ga je [[car]] [[Aleksandar I od Rusije|Aleksandar I]] žestoko kritizirao, pa nakraju i smjenio. Na njegovo mjesto postavljen je general Gotthard Johann von Knorring, on je i pored pritiska koji su na njega vršili car i krugovi iz [[Sankt- Peterburg]]a da odmah nastavi ofenzivu na Švedsku, preko [[led|zaleđenog]] [[Botnički zaljev|Botnijskog zaljeva]], ipak odgodio sve operacije do [[mart]]a [[1809]]. godine.
 
Ruski vojnici započeli su marš preko zaleđenog mora [[13. mart]]a, istog dana u [[Stockholm]]u, sa [[tron]]a je zbačen [[Gustav IV Adolf od Švedske|Gustav IV]] u [[državni udar|puču]] koji su organizirali [[oficir]]i nezadovoljni gubitkom Finske.<ref name=val> {{cite web