Thomas Hobbes – razlika između verzija

U svom je dugom životnom vijeku Hobbes bio svjedokom svih onih burnih povijesnih događaja koji su potresali [[Engleska|Englesku]] sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Upravo zato u središtu njegova interesa i jesu problemi čovjeka i društva. Nasuprot [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[teologija|teološkim]] shvaćanjima Hobbes daje objašnjenje koje proizlazi od čovjekove [[nagon|nagonske]]ske, ali i razumne prirode. ''Država'' nije božanska [[tvorevina|tvorevina]], nego rezultat društvenog ugovora. Tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti [[suveren|suverena]]a Hobbes izražava interese i potrebe onog dijela engleske [[buržoazija|buržoazije]] koji u tom razdoblju povijesti treba jaku državnu vlast.

Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima [[ljudi]] su približno jednaki, te nitko ne može računati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva čovjeka žele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodržanjem nužno sukobljavaju. Iz [[strah]]a svatko onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajedničke vlasti i [[zakon]]a, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jest nedostatak svake poduzetnosti i radinosti, te je život bijedan, surov, kratak. Strah od smrti čini ljude sklonima [[mir]]u i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uvjet da to isto učine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili skupinu ljudi. ''Društvenim ugovorom'' svladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja.

[[categoryKategorija:Britanski filozofi|Hobbes, Thomas]]

[[categoryKategorija:Filozofija politike|Hobbes, Thomas]]