Razlike između izmjena na stranici "Australija"

Dodano 5.689 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
 
Većina australskih drvenih biljaka su zimzelene, a mnoge, poput [[eukaliptus]]a i [[akacija|akacije]], prilagodile su se dugotrajnim sušama i čestim požarima. U Australiji rastu raznovrsne bobičaste vrste koje bujaju na solima siromašnom zemljištu. U dobro poznate australske životinjske spadaju monotermati ([[čudnovati kljunaš]] i [[kljunasti ježak]]); tobolčari ([[klokan]]i, [[koala|koale]], [[vombat]]i) i ptice [[emu]] i [[kokabura]]. [[Dingo]] je donesen u Australiju oko 3,000 p.n.e., trgovinom austronezijskih naroda s australskim urođenicima. Mnoge biljne i životinjske vrste su izumrle nakon dolaska ljudi, uključujući i australijsku megafaunu; druge su nestale dolaskom Europljana, među njima i [[tasmanijski tigar]].
 
== Gospodarstvo ==
 
== Stanovništvo ==
{{bar box
|title = Religija u Australiji (2011.)
|titlebar=#ddd |left1=Religija |right1=Postotak |float=right
|bars =
{{bar percent|[[Rimokatolicizam]]|purple|25.3}}
{{bar percent|[[Anglikanstvo]]|blue|17.1}}
{{bar percent|[[Kršćanstvo|Ostali kršćani]]|lightblue|18.7<!-- = 61.1 - 25.3 -17.1 -->}}
{{bar percent|[[Budizam]]|pink|2.5}}
{{bar percent|[[Islam]]|green|2.2}}
{{bar percent|[[Hinduizam]]|orange|1.3}}
{{bar percent|[[Judaizam]]|brown|0.5}}
{{bar percent|Ostali|black|0.8}}
{{bar percent|Bez religije|red|22.3}}
{{bar percent|Nisu se izjasnili|grey|9.4<!-- = 100 - 61.1 Christian - 7.2 non-Christian - 22.3 no religion -->}}
}}
Većina Australaca su potomci europskih doseljenika iz [[18. stoljeće|XVIII.]] i [[19. stoljeće|XIX. vijeka]], posebno [[Britanci|Britanaca]] i [[Irci|Iraca]]. Od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], australska populacija se učetvorostručila,<ref>Australian Bureau of Statistics, Population Growth - [http://www.abs.gov.au/Ausstats/abs@.nsf/0/68180154bf128d91ca2569d000164365?OpenDocument Australia’s Population Growth]</ref> poticana ambicioznim programima za imigraciju. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pa do [[2000.]] godine, skoro 5,900,000 ljudi imigraralo je u zemlju, što znači da je skoro dvoje na svakih sedam Australaca rođeno u inozemstvu.<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2698.htm Background note: Australia]. US Department of State.</ref> Imigranti su uglavnom obučeni, ali imigracijska kvota obuhvaća i kategorije za članove obitelji i izbjeglice. Tokom [[2001.]] godine, pet najvećih grupa koje čine 23,1% Australaca rođenih u inozemstvu, potječu iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Italija|Italije]], [[Vijetnam]]a i [[Kina|Kine]]. Ubrzo nakon ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]] [[1973.]] godine, vlada je organizirala i podticala brojne inicijative kako bi promovirala rasnu harmoniju baziranu na politici [[multikultularizam|multikulturalizma]].
 
Australskih starosjedioca, [[Aboridžini|Aboridžina]] i [[Aboridžini Toresovog moreuza|otočana Toresovog moreuza]], prema popisu iz [[2001.]] bilo je 410,003 (2,2% ukupne populacije), što je značajno povećanje u odnosu na [[1976]]., kada ih je bilo 115.953. Nivo nezaposlenosti kod australskih domorodaca je iznad australskog prosjeka, češće su predmet uhićenja, lošije su obrazovani i s manje životnog iskustva u odnosu na ostalo stanovništvo.
 
Poput drugih visokorazvijenih zemalja i Australija se suočava sa izraženim promjenama u starosnoj strukturi stanovništva, koje su povećale broj odlazaka u mirovinu, smanjujući broj radno aktivnog stanovništva. Veliki broj Australaca živi van države u kojoj su rođeni.
 
Iako nema status službenog jezika, [[engleski jezik]]<ref>[http://web.archive.org/web/20050717200122/http://www.immi.gov.au/multicultural/_inc/publications/confer/04/speech18b.htm Pluralist Nations: Pluralist Language Policies?] - Department of Immigration and Multicultural Affairs (1995).</ref> je jezik kojim se najviše govori i piše, i to u obliku koji je poznat kao [[australski engleski]]. Prema popisu iz [[2001.]], engleski kao jedini jezik u kući koristi oko 80% stanovništva. Sljedeći najučestaliji jezik je [[kineski]] (2,1%), pa [[talijanski]] (1,9%) te [[arapski]] (1,4%).
 
Mnogi pripadnici prve ili druge generacije potomaka migranata govore dva jezika. Vjeruje se da je u vijeme prvih kontakata sa Europljanima, postojalo između 200 i 300 australskih aboridžinskih jezika. Do danas je preživjelo svega 70, od čega samo njih 20 nije u opasnosti od izumiranja. Domoradački jezik ostao je osnovni jezik za oko 50,000 ljudi (0,25%). Znakovni jezik poznat kao [[auslan]] koristi oko 6,500 Australaca.
 
Australija nema državnu religiju. Na popisu iz [[2006.]], 68% Australaca smatra sebe [[kršćanstvo|kršćanima]]: 26% njih se izjasnilo [[katolicizam|katolicima]], a 19% [[anglikanska crkva|anglikancima]]. Australaca koji se ne izjašnjavaju kao kršćani, ima oko 5%. Oko 19% ispitanih ne podržava ni jednu religiju (što obuhvaća [[ateizam]], [[humanizam]], [[agnosticizam]] i [[racionalizam]]), dok se 12% ispitanih odbilo izjasniti ili dati adekvatne odgovore. Poput drugih zapadnih zemalja, aktivno sudjelovanje građana u crkvenim aktivnostima je na znatno nižem nivou; crkvu jednom tjedno posećuje oko 1,500,000 Australaca, što čini oko 7,5% populacije.<ref>[http://www.ncls.org.au/default.aspx?docid=2250&track=82083 NCLS releases latest estimates of church attendance], National Church Life Survey, Media release</ref>
 
Školsko obrazovanje je obavezno od 6. do 15. godine (16. u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]] i [[Tasmanija|Tasmaniji]], odnosno 17. u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]), što je utjecalo na to da stopa nepismenosti bude manja od 1%. Australska vlada je podržala osnivanje 38 univerziteta i, iako je u međuvremenu otvoreno nekoliko privatnih, većina se financira sredstvima iz državnog budžeta. Postoji i državni sistem koledža za stručnu obuku, poznat kao TAFE instituti, a mnogi sindikati organiziraju obuku novih radnika. Oko 58% Australaca između 25. i 64. godine ima stručno ili visoko obrazovanje, a sa 49% fakultetski obrazovanog stanovništva, Australija je na prvom mjestu među zemljama članicama [[OECD|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]]. Odnos domaćih i inozemnih studenata na australskim fakultetima najveći je u OECD-u.<ref>[http://www.ecs.org/html/offsite.asp?document=http%3A%2F%2Fwww%2Eoecd%2Eorg%2Fdataoecd%2F20%2F25%2F35345692%2Epdf Education at Glance 2005] by OECD: Percentage of foreign students in tertiary education.</ref>
 
===Najveći gradovi===
{{main|Popis gradova u Australiji}}
{{Najveći gradovi u Australiji}}
 
==Kultura==