Rod (gramatika) – razlika između verzija

 

 

 

Rod je način podjele [[imenica]] na više skupina. Jedna je karakteristika roda [[slaganje (gramatika)|slaganje]] s drugim riječima, koje moraju biti u istom rodu. U hrvatskom se [[imenice]] slažu s [[pridjevi]]ma i [[zamjenica]]ma:

 

 

 

U [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskim jezicima]] postoje veliki sustavi imenskih klasa koji su organizirani na osnovu početka imenice (''ki''- je oznaka 7. klase jednine):

 

: (kl.7 -k njiga; kl.7 - velika; kl.7 -<small>PREZENT</small> - pada)

: "Velika knjiga pada".

 

 

 

Srpskohrvatski se jezik tradicionalno opisuje kao jezik s tri roda, koji se iskazuju na [[imenica]]ma, [[pridjev]]ima i [[zamjenica]]ma. Za imenice je rod fiksan, iako se može tvorbom riječi često stvoriti riječ odgovarajućeg roda, kada je potrebna (npr. ''učitelj'' - ''učiteljica''). Ovo je tradicionalna i donekle pojednostavljena slika.

U srpskohrvatskom se sve riječi koje imaju rod međusobno slažu po rodu. Međutim, ako gledamo načine slaganja po različitim promjenama pridjeva po padežima, tada različitih promjena ima 7 (sve za pridjev ''siv''; pokazano je i slaganje sa zamjenicama):

 

 

Neki autori ovakve skupine nazivaju ''podklasama slaganja''. U [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskim jezicima]] upravo se ove skupine nazivaju ''imenskim klasama''.

U srpskohrvatskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupirati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupiraju zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivaju ''makrorodovima''. To su upravo tradicionalni "rodovi" u hrvatskom jeziku. U ovakvoj se podjeli problem slaganja s pridjevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamjenicama.

 

 

 

Engleski pokazuje samo različite oblike kod zamjenica (''he'', ''she'', ''it''), a slaganje je zasnovano na prirodnom rodu, gdje su sve nežive imenice srednjeg roda, uz neke izuzetke (''ship'' = ''she'').

 

 

 

U [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] postoje tri roda (muški, ženski, srednji) bazirani na gramatičko-leksičkim kriterijima (imenice na -''a'' uglavnom su ženskog roda, na -''um'' srednjeg roda, a za ostale nema nekog pravila).

 

 

 

Djirbal, jedan on urođeničkih jezika [[Australija|Australije]], ima sljedeća četiri roda:

 

 

 

Mnogi [[Indoeuropski jezici|neindoeuropski jezici]] [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]] nemaju roda ([[Turski jezik|turski]], [[Baskijski jezik|baskijski]], [[Finski jezik|finski]], itd.)

 

 

 

 

[[ja:性 (文法)]]

[[la:Genus (grammatica Latina)]]

[[lt:Giminė (gramatika)]]

[[nl:Geslacht (taalkunde)]]