Snijeg – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: nap:Mulesane:Hiocche
s hr.wiki (stilizirano tako da ne bude smiješan tekst ovdje) i sa sr.wiki
Red 1:
[[Datoteka:SnowflakesWilsonBentley.jpg|150px190px|right|thumb|Pahuljice]]
 
'''Snijeg''' ili '''sneg''' je oborina u krutom stanju. Nastaje sublimacijom [[voda|vodene]] pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim [[led]]enim kristalima.
 
U [[Meteorologija|meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kada je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
 
== Opis ==
Snijeg je loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka koji štiti tlo od prejakog pothlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala. Zvuk ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.
 
Većina pahuljica ima promjer oko 1 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.
{{U začetku}}
 
=== Pojava ===
Snježne padaline ovise od doba godine i lokacije, koja uključuje geografsku širinu, nadmorsku visinu i druge faktore koji općenito utječu na vremenske prilike.
 
Neke planine, od kojih i neke blizu [[ekvator]]a, imaju stalni snježni pokrivač na vrhu. Obrnuto, mnogi dijelovi [[Arktik]]a i [[Antarktik]]a imaju malu količinu snježnih padalina, uprkos velikoj hladnoći.
 
== Rekreacija ==
Vrste rekreacije za koje je neophodan snijeg:
 
* mnogi zimski sportovi poput [[skijanje|skijanja]], sankanja i drugih sportova
* pravljenje snjegovića ili kula od snijega
* grudvanje
Na mjestima gdje je dovoljno hladno, ali nema padalina, moguće je koristiti snježne topove za dovoljnu količinu snijega za zimske sportove.
 
Snijeg kompresiran u blokove se u nekim dijelovima svijeta koristi kao materijal za gradnju objekata, npr. [[iglu]] (snježne kuće).
 
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Snow}}
*[http://www.scientificjournals.org/journals2007/articles/1118.pdf Snowpack energy and mass balance]
*[http://www.unep.org/geo/geo%5Fice/ United Nations Environment Programme: Global Outlook for Ice and Snow]
*[http://www.sciencebits.com/SnowAboveFreezing Snow at above freezing temperatures]
 
<!-- Ovo je sasvim dovoljan broj hiperveza za ovaj članak -->
[[Kategorija:Meteorologija]]