Verzija na datum 25 juni 2014 u 05:47 uredi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 27 august 2016 u 14:57 uredi poništi Argo (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 2.014 izmena dodane reference Novija izmjena →
Red 1: {{shhsjezici}} [[Datoteka:Dijalekti-Štokavskog-narečja.svg\|right\|thumb\|250px\|Karta štokavskih ~~dijalekata~~poddijalekata <small>(~~oznake~~legenda karte na engleskom)</small>]] [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png\|thumb\|250px\|Raspored štokavskih poddijalekata ~~pre~~prije migracija iz 16. ~~veka~~stoljeća.]] '''Štokavština''' ili '''štokavsko narječje''' ili '''štokavski dijalekt''' odabran je u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] za nadregionalni jezik koji natkriljuje druge [[dijalekt]]e i sociolekte. Time je postao [[standardni jezik]]. Poznat je pod nazivom [[Srpskohrvatski jezik\|srpskohrvatski]].<ref>{{cite book\|last=Laškova \|first=Lili \|year=2001 \|language=bugarski \|title=Sărbo-hărvatska gramatika \|trans_title=Srpskohrvatska gramatika \|location=Sofija \| publisher=Emas \| page=30 \|isbn=\|oclc=635194865}}</ref><ref>{{cite book\|last=Blum \|first=Daniel \|year=2002 \|language=njemački \|title=Sprache und Politik: Sprachpolitik und Sprachnationalismus in der Republik Indien und dem sozialistischen Jugoslawien (1945-1991) \|trans_title=Jezik i politika: jezična politika i jezični nacionalizam u Indiji i socijalističkoj Jugoslaviji (1945-1991) \|series=Beiträge zur Südasienforschung ; vol. 192 \|location=Würzburg \|publisher=Ergon \|page=134 \|isbn=3-89913-253-X \|oclc=51961066}}</ref><ref>{{cite book\|last=Merk \|first=Hening \|editor1-last=Ostojić \|editor1-first=Branislav \|title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija \|publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti \|pages=295 \|chapter=Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika \|location=Podgorica \|year=2008 \|isbn=978-86-7215-207-4}} <small>[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0446469545391868&rec=2&sid=8 (COBISS-CG)]</small>.</ref> '''Štokavsko narečje''', '''štokavski dijalekatni sistem/sustav''', kolokvijalno poznat kao '''štokavština''' je centralni dijalekatni sistem [[srpskohrvatski jezik\|srpskohrvatskog]] dijalektalnog sistema/sustava ili [[srednjojužnoslavenski dijasustav]]/dijasistem, koji je osnovica standarda - [[Bosanski jezik\|bosanskog jezika]], [[Hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]], [[Srpski jezik\|srpskog jezika]] i [[crnogorski jezik\|crnogorskog jezika]] (crnogorski je još u procesu standardizacije). Na dijalektalnoj razini štokavski je dio [[Južni Slaveni\|južnoslavenskog]] dijalektalnog kontinuuma koji se prostire od [[Slovenija\|slovensko]]-[[Austrija\|austrijske]] do [[Bugarska\|bugarsko]]-[[Grčka\|grčke]] granice.<ref>{{cite book\|last=Friedman \|first=Victor \|year=1999 \|language=engleski \|title=Linguistic emblems and emblematic languages: on language as flag in the Balkans \|trans_title=Jezični simboli i simbolični jezici: jezik kao zastava na Balkanu \|series=Kenneth E. Naylor memorial lecture series in South Slavic linguistics ; vol. 1 \|location=Columbus, Ohio \|publisher=Ohio State University, Dept. of Slavic and East European Languages and Literatures \|page=8 \|isbn= \|oclc=46734277}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Kristophson, Jürgen \|title=Vom Widersinn der Dialektologie: Gedanken zum Štokavischen \|trans_title=O kontradikcijama dijalektologije: razmišljanja o štokavskom \|language=njemački \|journal=Zeitschrift für Balkanologie \|volume=36 \|issue=2 \|pages=180 \|year=2000 \|issn=0044-2356}}</ref><ref>{{cite book\|last=Alexander \|first=Ronelle \|year=2000 \|title=In honor of diversity: the linguistic resources of the Balkans \|trans_title=U čast raznovrsnosti: jezični resursi Balkana \|series=Kenneth E. Naylor memorial lecture series in South Slavic linguistics ; vol. 2 \|location=Columbus, Ohio \|publisher=Ohio State University, Dept. of Slavic and East European Languages and Literatures \|page=4 \|isbn= \|oclc=47186443}}</ref> Karakteristično za kontinuum je da se dijalekti postepeno pretapaju jedan u drugi. Zato je neosnovano govoriti o nekakvom dijasistemu koji bi isključivao Sloveniju, [[Makedonija\|Makedoniju]] i Bugarsku.<ref>{{cite book\|last=Gröschel \|first=Bernhard \|authorlink=Bernhard Gröschel \|year=2009 \|language=njemački \|title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik \|trans_title=Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike \|series=Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34 \|location=München \|publisher=Lincom Europa \|pages=82–83 \|isbn=978-3-929075-79-3 \|oclc=428012015 \|lccn=2009473660 \|ol=15295665W}} {{COBISS-Sr\|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl\|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].</ref> Sastoji se od sedam dijalekata (subdijalekata) i više mikrodijalekata ili tipova govora.▼ Međutim, postoji pokušaj izbjegavanja govorenja o srpskohrvatskom kao standardnom jeziku uvođenjem izraza "srednjojužnoslavenski dijasistem", čime bi se htjelo reći da govornike povezuju dijalekti a ne standardni jezik. Međutim, takav pristup nije održiv jer govornici srpskohrvatskog ([[Srbi]], [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Crnogorci]]) mogu međusobno tečno [[komunikacija\|komunicirati]] samo na standardnom jeziku, dok ako se prebace na dijalekte, npr. tako da jedan govori [[Čakavski dijalekt\|čakavski]] a drugi [[Torlački dijalekt\|torlački]], tada nastaju problemi u komunikaciji zbog otežane razumljivosti.<ref>{{cite book\|last=Kordić \|first=Snježana \|authorlink=Snježana Kordić \|year=2010 \|title=Jezik i nacionalizam \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf \|series=Rotulus Universitas \|deadurl=no \|location=Zagreb\| publisher=Durieux \|page=76 \|isbn=978-953-188-311-5 \|lccn=2011520778 \|oclc=729837512 \|ol=15270636W \|archivedate=8.7.2012 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/690BiBe4T \|accessdate=21.8.2016}} {{CROLIB\|ID=D1500720015}}. {{COBISS-Sr\|ID=521757076}}.</ref> ▲~~Sastoji~~Štokavski se sastoji od sedam ~~dijalekata (subdijalekata)~~poddijalekata i više mikrodijalekata ili tipova govora. * Štokavski dijalekti: Zapadnoštokavska grupa: Linija 18 ⟶ 22: * zetsko-južnosandžački (ne novoštokavski ijekavski) (Ovim dijalektom govore večinom Crnogorci i znatno Bošnjaci u Sandžaku). == Vidi još == ~~Nastanak i razvoj~~ * [[Serbokroatistika]] Štokavsko narečje ili štokavski dijalekatni sistem/sustav nastao je neorganskim spajanjem dva zasebna narečja; 1.Ščakavskog narečja (ili zapadnoštokavski dijalekti; slavonski, istočnobosanski i novošokavski zapadni (bosansko-dalmatinski)) sa 2.Štakavskim narečjem (istočnoštokavski dijalekti; kosovsko-resavski, zetsko-južnosandžački i novoštokavski šumadijsko-vojvođanski) od spoja dva predhodna nastao je i kombinovani centralni; (istočnohercegovački) kao mešavina istočno-zapadnih dijalekata koji su se spajali u kasnijem razdoblju kao produkt turske invazije. Postoje dve osnovne varijante ovoga dijalekta (istočna srpska varijanta i zapadna hrvatska varijanta). * [[Srpskohrvatski jezik]] * [[Policentrični jezik]] * [[Standardni jezik]] == ~~Eksterni linkovi~~Izvori == <references/> * [http://ccat.sas.upenn.edu/~haroldfs/540/langdial/serbcrot.html Map of Serbo-Croatian dialects according to Brabec, Kraste, and Živković] * [http://ostava.012webpages.com/Slika%20dijalekata%20po%20D.%20Brozovicu.htm Map of štokavian dialects according to Dalibor Brozović] {{Authority control}} ~~{{ling-stub}}~~ {{DEFAULTSORT:SŠtokavština}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Serbokroatistika]]

Štokavski – razlika između verzija