Srednjovjekovna latinska književnost – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Srednjovekovna latinska književnost na Srednjovjekovna latinska književnost preko preusmjeravanja: S obzirom da su svi članci, a došao je jako velik broj istih u posljednje vrijeme, išli u ovoj varija...
Red 35:
[[Boetije|Anicije Manlije Severin Boetije]] (''Anicius Manlius Severinus Boethius'', oko 480–524), "[[poslednji Rimljanin]]", pisao je udžbenike s područja aritmetike, muzike, geometrije i astronomije ― koje je on prvi nazvao [[quadrivium|kvadrivijem]] ― te filozofske i teološke rasprave u kojima je nastojao postići sintezu [[Neoplatonizam|neoplatonske]] [[Ontologija|ontologije]] i [[Hrišćanska dogmatika|hrišćanske dogmatike]].{{sfn|Budimir|Flašar|1991|loc=str. 639}} Glavno njegovo delo, koje je do 18. veka bilo čitano gotovo jednako mnogo kao ''Biblija'' i Vergilije,{{sfn|Vratović|1977|loc=str. 311}} jeste ''Uteha filozofije'' (''Consolatio Philosophiae'', 5 knjiga), u kojem se, mešavinom proze i stiha, tj. u tzv. [[Prozimetar|prozimetru]], daje Boetijev razgovor s [[Personifikacija|personifikovanom]] Filozofijom.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|loc=str. 640}} Celo delo prožima potraga za uzrocima zla i načini njegova prevladavanja, čovekova [[volja]] i samospoznaja te život u skladu s prirodom; Hrista i hrišćanstvo autor nigde ne spominje.{{sfn|Vratović|1977|loc=str. 311}}
 
== Doba barbarskihvarvarskih država (6–8. vek) ==
[[Datoteka:Europe around 650.jpg|thumb|200px|Evropa oko 650. godine.]]
Peti vek vreme je velikih [[seoba naroda]], kad se preko zemalja Rimskog carstva kreću velike skupine [[Germani|germanskih]] naroda, koji u tim oblastima stvaraju svoje države dužeg ili kraćeg trajanja. [[Vandali]] osnivaju svoju državu u [[Severna Afrika|severnoj Africi]], s prestonicom u Kartagini, koja traje od 429. do 534. godine, preduzimajući napade na Italiju, sve do Rima.{{sfn|Painter|1997|loc=str. 35–36}} Istočni [[Goti]] ([[Ostrogoti]]) osnivaju državu u Italiju (493–553),{{sfn|Painter|1997|loc=str. 33, 43, 75}} koju zamenjuje država [[Langobardi|Langobarda]], koja će potrajati oko dve stotine godina (568–775) i onda pasti pod [[Franačka|franačku]] vlast.{{sfn|Painter|1997|loc=str. 36, 89}} Zapadni Goti [[Vizigoti]] oko 415. osnivaju državu u južnoj Galiji i Hispaniji, koja se u Galiji održala do oko 506. i tad potpala pod franačku vlast, a u Hispaniji do 711. godine, kad su je srušili [[Arabljani]]{{sfn|Painter|1997|loc=str. 33, 38, 83}} i tom prilikom uništili mnoge biblioteke s vrednim [[Manuskript|rukopisima]].{{sfn|Hosu|1977|loc=str. 350}} U [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] naseljavaju se [[Franci]] i [[Burgundi]],{{sfn|Painter|1997|loc=str. 37–38}} u [[Britanija|Britaniju]], koju je [[rimska vojska]] već bila napustila, provaljuju [[Angli]] i [[Sasi]],{{sfn|Painter|1997|loc=str. 38}} a [[Briti]] prelaze iz Britanije na kontinent, u oblast koja će po njima biti nazvana [[Bretanja|Bretanjom]].{{sfn|Painter|1997|loc=str. 39–40}}