Razlike između izmjena na stranici "Aminokiselina"

Dodana 4.862 bajta ,  prije 12 godina
nema sažetka uređivanja
m (robot Mijenja: el:Αμινοξέα)
[[Polipeptidi]]Datoteka:Aminoacid igeneral [[proteini]]structure.png|thumb|230px|Opća su sačinjeni odstruktura aminokiselina. ]]
Potpuni proteini (životinjskog porekla, iz mesa, mleka, jaja,...) obezbeđuju 8 esencijalnih aminokiselina.
 
U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino grupu (-NH2) ili karboksilnu grupu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina i nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i citrulin).
Nepotpune (biljnog porekla, iz semenki, jezgrastih plodova ) moramo kombinovati sa potpunim jer bi nam u suprotnom nedostajele neke od esencijalnih aminokiselina.
 
Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane čineći makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne grupe vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne grupe, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se sa R. <br>
Potreba ljudskog organizma za pojedinim bitnim aminokiselinama određuje se kao iznos dvostruke vrednosti one količine koja se smatra minimalnom dnevnom potrebom.
 
==Podjela aminokiselina==
{{stub}}
 
Iako se aminokiselinama mogu dati sustavna imena npr. a-aminooctena kiselina, uobičajno je da se upotrebljavaju trivijalna imena koja su jednostavnija.
== Spoljašnji linkovi ==
R-grupe sadrže karakteristične osobine pojedinih aminokiselina, i mogu ih činiti alifatski ili aromatski bočni lanci koji mogu sadržati druge reaktivne grupe, mogu biti više ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne, bazične ili kisele. R može biti atom [[vodik]]a, [[alkil]]na skupina, [[aromatski prsten]] ili [[heterociklički prsten]].
 
R - skupina predstavlja osnovu za podijelu aminokiselina:
 
# Aminokiseline nepolarne R-skupine: ([[alanin]], [[valin]], [[leucin]], [[izoleucin]], [[prolin]], [[fenilalanin]], [[triptofan]], [[metionin]]).
# Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2). Ove grupe omogućuju formiranje vodikovih veza koje su osnova za formiranje viših oblika organizacije aminokiselina u molekulima proteina: ([[glicin]], [[serin]], [[treonin]], [[cistein]], [[tirozin]], [[asparagin]], [[glutamin]]).
# Aminokiseline sa kiselom R-skupinom <small>(sa negativno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[asparaginska kiselina]] i [[glutaminska kiselina]]).
# Aminokiseline sa bazičnom R-skupinom <small>(sa pozitivno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[lizin]], [[arginin]], [[histidin]]).
 
Jedna od osnovnih podjela aminokiselina je i ''na desne'' i ''lijeve'' aminokiseline, a odnosi se na položaj amino grupe u odnosu na ostatak lanca.
 
==Uloga==
 
Najvažnija kemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omogućava povezivanje dvije aminokiseline i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza između karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline, u kojoj se atom ugljika veže za atom [[dušik]]a uz oslobađanje molekula vode.
 
==Esencijalne i neesencijalne==
 
U sastav [[čovjek]]ovog organizma ulazi ukupno 20 aminokiselina. 9 od njih se mogu izgraditi u samom organizmu, dok je preostalih 11 neophodno unijeti kroz ishranu. Aminokiseline koje čovjekov organizam nije u stanju napraviti, a neophodne su za njegovo funkcioniranje se nazivaju esencijalne aminokiseline.
 
'''Esencijalne:'''
* [[Valin]]
* [[Leucin]]
* [[Izoleucin]]
* [[Metionin]]
* [[Fenilalanin]]
* [[Treonin]]
* [[Tirozin]]
* [[Triptofan]]
* [[Lizin]]
* [[Arginin]]
* [[Histidin]]
 
'''Neesencijalne:'''
* [[Glicin]]
* [[Alanin]]
* [[Prolin]]
* [[Asparaginska kiselina]]
* [[Glutaminska kiselina]]
* [[Serin]]
* [[Cistein]]
* [[Asparagin]]
* [[Glutamin]]
 
 
==Fizikalna svojstva==
 
Amino kiseline su najvećim djelom kristalne čvrste tvari visokih tališta ( od 186 ° C za glutamin, do 344 °C za tirozin), topljive u vodi, a netopljive u nepolarnim organskim otapalima.
 
Visoka tališta i topljivost u vodi posljedica su njihove [[amfoternost]]i. One imaju svojstva [[kiselina]] i [[baza]] jer u istoj molekuli imaju karboksilnu i amino – skupinu.
Karboksilna skupina otpušta [[proton]] (H), a amino skupina ga prima, pa amino skupina u čvrstom stanju iz molekulskog oblika prelazi u dipolni ion - ''"Zwitterion"''.
 
==Kemijska svojstva==
 
Aminokiseline imaju jednake reakcije kao one na amino skupini amina i karboksilnoj skupini karboksilnih kiselina. Ako u R – skupini nalazimo i neke druge funkcionalne skupine , kao npr. ''–OH'' ili ''–SH'', one im daju dodatna kemijska svojstva. Od posebne je važnosti reakcija kojom se molekule aminokiselina međusobno povezuju jer tom reakcijom nastaju za život važni spojevi [[peptidi]] i [[proteini]].
 
==Nastajanje dipeptida==
[[Datoteka:Tablica aminokiselina.jpg|thumb|250px|Strukture 20 aminokiselina.]]
Dvije aminokiseline mogu se međusobno vezati tako da reakcijom između karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline nastane [[amid]]. Tako nastali amidi zovu se [[peptidi]], a veza između njih je [[peptidna vezna|amidna (peptidna) veza]]. Prema broju aminokiselina u peptidu, oni mogu biti: dipeptidi te polipeptidi (veći broj aminokiselina, oko 50) i [[proteini]]. Polipeptidi i proteini su prirodni [[polimeri]] (poliamidi).
 
Ovisno o tome koja od aminokiselina reagira s amino skupinom, ili karboksilnom skupinom, dvije se aminokiseline mogu međusobno vezati na dva načina. Stoga iz dvije aminokiseline mogu natati dva različita dipeptida, u kojim a aminokiselina na početku lanca ima slobodnu aminoskupinu, a ona kraju lanca karboksilnu skupinu.
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.top-vitamins.com/sr/aminokiseline.htm Popis aminokiselina]
 
[[Kategorija:Kemija]]
 
[[ar:حمض أميني]]