Razlike između izmjena na stranici "Jugoslaveni"

Bez izmjene veličine ,  prije 7 godina
Ipak, postojala je opća potpora ideji stvaranja zajedničke jugoslovenske države među političkim liderima Južnih Slovena, kao i opća suglasnost među njima da Srbi, Hrvati i Slovenci jesu dio jedne nacije. Čak i kad su neki priznavali da takva nacija još nije sasvim formirana, vjerovali su da će se to dogoditi u budućnosti.<ref name=globus/>
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|thumb|left|176px|Zastava prve Jugoslavije]]
Međutim, nesuglasnosti oko načina unutrašnjeg uređenja nove države, pa i oko toga kako bi se država trebala zvati, nastale su čak i prije njenog formiranja.<ref name=Djokic-Yugoslavism-Interwar-Yugoslavism>[[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]]: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false (Dis)Integrating Yugoslavia. King Alexander and Interwar Yugoslavism], u: Djokić, Dejan (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992., London 2003, str. 138.</ref> Takođe, postojala je i dodatna konfuzija oko dvaju ključnih koncepata unitarizma (ili 'integralnog jugoslavenstva') i centralizma. Srbi su općenito preferirali centralistički ustav, na kakvog su bili navikli u predratnoj Kraljevini Srbiji, dok su Hrvati favorizirali decentralizirani ustavni dogovor. Paradoks je bio u tome što su centralisti željeli da državno ime zadrži "plemenske" identitete, dok su anti-centralisti, koji su zagovarali očuvanje individualnih identiteta, podržavali ime 'Jugoslavija'.<ref>Djokić 2003, str. 139</ref>
 
Iako je zvanično ime države između 1918. i 1929. godine glasilo "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", ljudi su je obično imenovali kao 'Jugoslavija'.<ref name=Rusinow-Yugoslavism/>