Jugoslaveni – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 64:
Završetkom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i raspadom Austrougarske Monarhije stvorile su se uvjeti da se veći dio južnoslavenske etničke teritorije ujedini u zajedničku državu (sa izuzetkom tadašnje [[Carstvo Bugarska|Kraljevine Bugarske]] i drugih teritorija kao na primjer [[Istra|Istre]], [[Zadar|Zadra]] ili [[Makedonija (Grčka)|Egejske Makedonije]]). Prvog decembra 1918. godine, u [[Beograd]]u, proklamovana je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja će kasnije biti preimenovana u Kraljevina Jugoslavija. Kraljevina je stvorena kao [[nacionalna država]] jednog "troimenog" naroda, sastavljen od srpskog, hrvatskog i slovenačkog "plemena" (dok Makedonci, Crnogorci i Muslimani Bosne i Hercegovine nisu bili priznati od strane države ni kao posebna plemena tog naroda).<ref name=globus>[http://globus.jutarnji.hr/zivot/srbi-i-hrvati-uskoro-ce-opet-biti-zajedno Srbi i Hrvati uskoro će opet biti zajedno] Globus. ''Jelena Jindra''</ref>
U vrijeme stvaranja prve jugoslovenske države pojavili su se dvije vrste jugoslovenstva: 'integralno jugoslovenstvo', koje nije priznavalo nikakve razlike među jugoslovenskih plemena ili je pak potisnulo razlike koje su možda postojale među njima, i jugoslovenstvo koje je prihvaćalo i dopuštalo postojanje posebnih nacija i predvidjelo federalno ili drugo uređenje sa namjerom izgradnje jedne multi-nacionalne države srodnih naroda sa zajedničkim interesima i težnjama.<ref name=Djokic-Yugoslavism-Introduction>[[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]]: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Introduction], u: Djokić, Dejan (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992. London 2003, str. 5.</ref>
Ipak, postojala je opća potpora ideji stvaranja zajedničke jugoslovenske države među političkim liderima Južnih Slovena, kao i opća suglasnost među njima da Srbi, Hrvati i Slovenci jesu dio jedne nacije. Čak i kad su neki priznavali da takva nacija još nije sasvim formirana, vjerovali su da će se to dogoditi u budućnosti.<ref name=globus/>
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|thumb|left|176px|Zastava prve Jugoslavije]]
Međutim, nesuglasnosti oko načina unutrašnjeg uređenja nove države, pa i oko toga kako bi se država trebala zvati, nastale su čak i prije njenog formiranja.<ref name=Djokic-Yugoslavism-Interwar-Yugoslavism>[[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]]: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false (Dis)Integrating Yugoslavia. King Alexander and Interwar Yugoslavism], u: Djokić, Dejan (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992. London 2003, str. 138.</ref> Takođe, postojala je i dodatna konfuzija oko dvaju ključnih koncepata unitarizma (ili 'integralnog jugoslavenstva') i centralizma. Srbi su općenito preferirali centralistički ustav, na kakvog su bili navikli u predratnoj Kraljevini Srbiji, dok su Hrvati favorizirali decentralizirani ustavni dogovor. Paradoks je bio u tome što su centralisti željeli da državno ime zadrži "plemenske" identitete, dok su anti-centralisti, koji su zagovarali očuvanje individualnih identiteta, podržavali ime 'Jugoslavija'.<ref>Djokić 2003, str. 139</ref>
Iako je zvanično ime države između 1918. i 1929. godine glasilo "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", ljudi su je obično imenovali kao 'Jugoslavija'.<ref name=Rusinow-Yugoslavism/>
| |||