Rudolf II – razlika između verzija

[[ImageDatoteka:Hans_von_Aachen_003.jpg|thumb|Rudolf II]]

== Životopis ==

Ta prevelika ljubav za znanost i umjetnost spriječavala je Rudolfa u obavljanju državnih poslova. Oni su čekali dok je on satima pa i danima boravio u zvjezdarnici ili laboratoriju. Mnoge važne odluke koje su se trebale hitno donijeti zato nisu donijete, zbog čega su trpjele zemlje kojima je Rudolf vladao. No još ga je više u tome spriječavala njegova plaha i melankolična ćud koja se nakon opetovanih bolesti 1578-1581. izrodila u posvemašnju [[Melankolija|melankoliju]]. Rudolf je oko 1600. duševno obolio. Što je jače pobolijevao postajao je sve nepovjerljiviji i neodlučniji. Tako je pod kraj njegova vladanja sve zapinjalo, osobito kad se Rudolf gotovo posve izolirao od svijeta zbog iracionalnog straha da će ga netko ubiti. Osim toga nikada se nije ženio, tako da se postavilo pitanje tko će ga naslijediti. Uzroci Rudolfove duševne bolesti možda leže u njegovu genetskom naslijeđu i odgoju u djetinjstvu. Njegovi otac i majka bili su naime bliski rođaci (bratić i sestrična u prvom koljenu). S druge strane, čini se da mu je odgoj na španjolskom dvoru duševno naštetio. Životni se stil na dvoru Filipa II, naime, odlikovao ukočenom suzdržanošću, relativno jednostavnom crnom odjećom i prenaglašavanjem osobnoga dostojanstva i otmjenosti. Takav odgoj usadio je Rudolfu odbojnost prema braku i prema [[ispovijed|ispovijedi]]i. Prije ispovijedi obuzimao ga je paničan strah. Jedan suvremeni izvor opisuje da je prije ispovijedi imao "žestoka kolebanja u osjećajima" i da je na svoju okolinu tada ostavljao dojam "uzbuđenosti i zbunjenosti". Njegovu duševnu bolest jedan drugi suvremeni izvor opisuje ovako: "Imao je halucinacije, padao u bijesnilo i držao užarene govore protiv navodnih urota. Tvrdio je da je otrovan ili začaran i pokušao si više puta oduzeti život". Okolina je zbog toga smatrala da je opsjednut. Njegov ispovjednik i osobni liječnik Johannes Pistorius piše u jednome pismu o tome sljedeće: "Nije opsjednut kako neki vjeruju, već ga muči potištenost koja je s vremenom pustila preduboko korijenje. Ne lažem kad kažem da zli duhovi radosno iskorištavaju njegove patnje, kako bi cara ponekad varali svakojakim priviđenjima". Pistorius se trudio pomoći mu, ali car nije surađivao. Odbijao je uzimati lijekove i jeo neredovito.

== Politički događaji ==

Rudolf zbog svoga stanja nije imao većega utjecaja na politička događanja u svoje doba. [[Osmansko carstvo|Turci]] su osvojili još neke dijelove [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Ugarska|Ugarske]]. Godine 1593. izbio je "dugi rat" s Turcima koji je započeo turskim porazom u [[Bitka kod Siska|bici kod Siska]]. Njima se u ratu protiv [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] pridružio i [[erdelj]]ski vojvoda [[Stjepan Bocskay]], koji je ustao u obranu [[kalvinizam|kalvinizma]]. Mir je sklopljen 1606. na ušću rijeke Žitve u [[Dunav]] (tzv. [[Žitvanski mir]]), kojim je potvrđen ''status quo''. Rudolf međutim nije htio potpisati odredbe toga mira. To je brojnim nezadovoljnicima njegovom vladavinom bila kap koja je prelila čašu.

== Abdikacija i smrt ==

Na čelo nezadovoljnika stao je njegov brat, častohlepni nadvojvoda [[Matija (car Svetog Rimskog Carstva)|Matija]]. On je skupio vojsku koju je doveo pred sam Prag i prisilio brata da se 1608. u njegovu korist odreče ugarskog i hrvatskog prijestolja te [[Austrija|austrijskih]] zemalja i [[Moravska|Moravska]]. Rudolf je pokušavajući se održati u [[Češka|Češkoj]] izdao tamošnjim protestantima pismo (tzv. ''Majestätsbrief'') kojima im je priznao pravo na slobodu vjeroispovijesti. No 1611. morao je i češku krunu prepustiti Matiji.

== Literatura ==

== Vanjski linkovi ==

[[CategoryKategorija:Sveto Rimsko Carstvo]]