Jugoslaveni – razlika između verzija

Jugoslavenska samoidentifikacija vuče korijene u ideji jugoslavenstva. Iako ta ideja ima i ranijih korijena, ona je po prvi put bila jasno izražena u 1830-im godinama od strane malih grupa intelektualaca.<ref name=Wachtel1>Wachtel, Baruch Andrew (1998). [http://books.google.de/books?id=cnISZNM6X6EC&printsec=frontcover&dq=editions:_b8V3uq9WOQC&hl=de&sa=X&ei=mkAEUcCCEqaN4gSJ94DYAQ&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural Politics in Yugoslavia] (na engleskom) Stanford University Press. str. 1. ISBN 0-8047-3181-0.</ref><ref name=Rusinow-Yugoslavism>Rusinow, Dennison: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Yugoslav Idea before Yugoslavia], u: [[Đokić, Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992. London 2003, str. 12.</ref> Pokrenuo je tzv. [[Ilirski pokret]], kojeg su činili uglavnom [[Hrvati]]. Ideja jugoslavenstva je zagovarala da su govornici [[Južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]] jedan jedinstveni narod ili u najmanju ruku nekoliko tijesno srodnih naroda, koji bi trebali formirati zajedničku južnoslavensku državu. Iliristi su smatrali da [[Južni Slaveni]] govore varijante uglavnom istog jezika i da imaju isto porijeklo.<ref name=Rusinow-Yugoslavism/>