Jugoslaveni – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 70:
Međutim, nesuglasnosti oko načina unutrašnjeg uređenja nove države, pa i oko toga kako bi se država trebala zvati, nastale su čak i prije njenog formiranja.<ref>Djokić 2003, str. 138</ref> Takođe, postojala je i dodatna konfuzija oko dvaju ključnih koncepata unitarizma (ili 'integralnog jugoslavenstva') i centralizma. Srbi su općenito preferirali centralistički ustav, na kakvog su bili navikli u predratnoj Kraljevini Srbiji, dok su Hrvati favorizirali decentralizirani ustavni dogovor. Paradoks je bio u tome što su centralisti željeli da državno ime zadrži "plemenske" identitete, dok su anti-centralisti, koji su zagovarali očuvanje individualnih identiteta, podržavali ime 'Jugoslavija'.<ref>Djokić 2003, str. 139</ref>
 
Iako je zvanično ime države između 1918. i 1929. godine glasilo "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", ljudi su je obično imenovali kao 'Jugoslavija'.<ref name=Yugoslavism12Rusinow-Yugoslavism/>
 
Popisi stanovništva u doba Kraljevine Jugoslavije nisu razlikovale među Južnim Slavenima po principu nacionalnosti, nego samo po vjeroispovijesti i jeziku. Što se tiće jezika, Južni Slaveni su morali navesti je li njihov [[maternji jezik]] "Srpski ili Hrvatski" ili "Slovenački".<ref>Djokić 2003, str. 142</ref> Stoga je teško ustanovljivo koliki je bio broj građana koji su se prvenstveno osjećali i nacionalno deklarirali kao Jugosloveni i onih Juznih Slovena koji su se izjašnjavali drukčije.