Steroid – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
D'ohBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: id:Steroid
Ništa me ne pitaj, zabrljala sam nešto na sr.wiki
Red 1:
'''STEROIDISteroidi''' su specifična [[jedinjenje|jedinjenja]], u [[priroda|prirodi]] vrlo raširena, a [[gen]]etski povezana sa [[terpeni]]ma. Imaju važnu ulogu u životnim procesima.
 
Steroidi sadrže ugljenični skelet [[ciklopentanoperhidrofenantren]]a:
 
[[image:ciklopentanoperhidrofenantren.jpg|thumb|Ciklopentanoperhidrofenantren]]
 
R’ i R’’ su kod većine steroida [[metil grupa|metil grupe]], a R je neki [[ugljovodonik|ugljovodonični]] niz, dok je X [[hidroksilna grupa]] (kod [[sterol]]a, [[sterin]]a) ili [[keto grupa]].
Red 11:
Prostorni raspored supstituenata se označava slovima α i β. Kod α- konfiguracije supstituent se nalazi iza ravni prstena (njegova veza se označava tačkicama), a kod β- konfiguracije ispred ravni prstena (njegova veza se označava punom crtom).
 
:[[image:prostorni raspored steroida.jpg|thumb|prostorni raspored steroida]]
 
Prirodni steroidi su [[Optički aktivna jedinjenja|optički aktivni]] i sadrže nekoliko asimetričnih C atoma, ali svaki određeni prirodni steroid ima svoju potpuno određenu [[konfiguracija|konfiguraciju]]. Na određivanju apsolutne konfiguracije steroida mnogo je radio [[Srbija|srpski]] [[hemičar]] [[Vladimir Prelog]].
Red 20:
 
 
:[[image:holesterin.gif|thumb|Holesterin]]
 
 
Red 30:
Konfiguracija na trećem C atomu je suprotna od one kod sterina. U žuči su žučne kiseline povezane sa [[aminokiseline|aminokiselinama]] (na primer [[glikol]]om). Ispod je data formula holne kiseline:
 
:[[image:holna kiselina.jpg|thumb|Holna kiselina]]
 
'''Aglikoni srčanih glikozida.''' Glikozidi koji se nalaze u nekim [[biljka|biljkama]] (Digitalis p., Strophantus c.) imaju već u veoma malim dozama jako dejstvo na [[srčani mišić]] i nazivaju se srčani glikozidi. U većim količinama su jako [[otrov]]ni.
 
Pri [[hidroliza|hidrolizi]] srčanih glikozida njihov [[molekul]] se razlaže na nekoliko molekula [[monosaharidi|monosaharida]] (na primer, digitoksozu i [[glukoza|glukozu]]) i specifični aglikon steroidne prirode koji se često naziva genin, a iz nekih glikozida se izdvaja i [[sirćetna kiselina]].
Red 42:
 
 
:[[image:digitoxigenin.png|thumb|Digitoksigenin]]
 
 
Red 49:
Od [[šećer]]a koji ulaze u sastav srčanih glikozida značajna je ''D-digitoksoza'' koja spada u metilpentoze (na C-5 je atom [[vodonik]]a zamenjen metil grupom) i 2-dioksišećeri. Ispod je data formula D-digitoksoze:
 
:[[image:d-digitoksoza.jpg|thumb|D-digitoksoza]]
 
Glikozid digitoksin je deo još složenijeg glikozida, tzv. Lanatozida A.