Archaeopteryx – razlika između verzija

Fosilni ostaci sačuvali su osim [[kostur]]a još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa [[zub]]ima u [[alveola|alveoli]], te životinjski rep dug oko 30 cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). [[Grudna kost]] joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene. Na ima tri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. ArheópteriksArheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda [[Sauriurae]] odnosno [[Archaeornithes]]. U drugi podrazred [[Odonthognathae]] ubrajaju se dvije vrste arheópteriksaarheopteriksa iz razdoblja Krede[[kreda|krede]].

Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheópteriksarheopteriks, u [[2001,]]. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheópteriksaarheopteriksa. (<ref>New Scientist, 17. travnja 2004, p. 17).</ref>